radioliza (radio- + -liza), razgradnja tvari djelovanjem ionizirajućega zračenja. U širem smislu, radioliza obuhvaća pojave koje nastaju međudjelovanjem ionizirajućega zračenja i tvari, uključujući apsorpciju energije, ionizaciju, uzbudu (ekscitaciju), prijenos naboja, kidanje postojećih kemijskih veza i stvaranje novih. Od radiolize treba razlikovati strukturne promjene u materijalu prouzročene zračenjem (radijacijsko oštećenje). Radiolizom nastaju kratkoživuće reaktivne čestice: elektroni, ioni, uzbuđene molekule i slobodni radikali. Predmet su radijacijske kemije upravo istraživanja novih reakcija: reakcije pozitivnih iona (ion-molekularne reakcije, izmjena naboja, neutralizacija), reakcije elektrona (adicija na neutralne molekule, disocijativni zahvat, neutralizacija), reakcije negativnih iona (raspad, izmjena naboja, reakcije Brønstedovih baza, neutralizacija), pretvorbe uzbuđenih molekula (fluorescencija, unutarnja pretvorba, međusustavno križanje, neradijativni prijenos energije, izomerizacija, disocijacija, prijenos elektrona, apstrakcija, adicija), reakcije slobodnih radikala (pregradnja, disocijacija, adicija, apstrakcija, rekombinacija, disproporcioniranje, prijenos elektrona).
