struka(e):
Ranjina, Nikša
hrvatski antologičar i kroničar
Rođen(a): Dubrovnik, 1494.
Umr(la)o: Dubrovnik, 1582.

Ranjina, Nikša (Ranjina Andretić, Rágnina; Nikola, Nicola; Nicolaus Marini, Nicolaus Marini Andree), hrvatski antologičar i kroničar (Dubrovnik, 1494Dubrovnik, 1582). Rođen u uglednoj dubrovačkoj plemićkoj obitelji, s 20 je godina postao član Velikoga vijeća, a više je puta bio knez Lopuda i Koločepa te knez Dubrovačke Republike. Oko 1508–09. sastavio je Ranjinin lekcionar, zbirku biblijskih ulomaka (480 lekcija) za misno čitanje na hrvatskom jeziku (s talijanskim rubrikama), temeljenu na talijanskim predlošcima i prepravljanu tijekom života, a oko 1558. na talijanskome jeziku kroniku dubrovačke povijesti od 457. do 1552 (Annali di Ragusa). Najpoznatiji je po opsežnom zborniku ljubavne lirike koji se po njem naziva Ranjinin zbornik ili Zbornik Nikše Ranjine. Počeo ga je skupljati 1507., a nije poznato do koje ga je životne dobi nastavio sastavljati. S približno 820 zapisanih pjesama najstarijih dubrovačkih pjesnika, ispjevanih na hrvatskom jeziku (najzastupljeniji su autori Šišmundo Menčetić i Džore Držić), zbornik se drži najstarijim očitovanjem kulture petrarkizma u Dalmaciji, kao i svjedočanstvom svakodnevne renesansne kulture u Dubrovačkoj Republici. Sva je tri djela ostavio u rukopisu, a tiskana su, u kritičkim izdanjima, u drugoj polovici XIX. st.

Citiranje:

Ranjina, Nikša. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ranjina-niksa>.