relativistička kvantna mehanika

relativistička kvantna mehanika, usavršena teorija moderne fizike koja povezuje kvantnu, odn. valnu mehaniku i relativističku fiziku na osnovama relativističkoga gibanja čestice i njezinih kvantnomehaničkih karakterističnih svojstava (npr. spin čestice). Schrödingerova valna jednadžba uspješno opisuje širenje valova materije za elektrone i druge subatomske čestice, te zračenje atoma uračunavanjem kvantne naravi svjetlosti. Schrödingerova teorija ne može potpuno objasniti sva svojstva atoma, npr. međudjelovanje s magn. poljem (Zeemanov efekt), pogotovo za složenije atome, a uopće ne uzima u obzir spin elektrona. Savršenija je u tom smislu tzv. Klein-Gordonova jednadžba, koja opisuje gibanja slobodnih čestica mase m u prostoru i koja vrijedi za sve brzine. Ona je relativistička jednadžba valova materije, ali također za čestice koje nemaju spin. U graničnom slučaju, stavi li se da su masa mirovanja čestice i njezina frekvencija mirovanja jednake nuli, ta jednadžba postaje valna jednadžba svjetlosti. Najsavršenija je Diracova relativistička valna jednadžba elektrona (1928) jer uračunava spin elektrona (čestice). U Diracovoj relativističkoj teoriji utjecaji nisu toliko veliki od relativističkoga gibanja čestice koliko od njezinih spinskih efekata (→  dirac, paul adrien maurice). Ujedinjenje velikih teorija fizike (kvantne mehanike i teorije relativnosti) s fizikom svemira i čestica nastojanje je fizike i u XXI. st.

relativistička kvantna mehanika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 5.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52374>.