struka(e):
ilustracija
REPICA, ULJANA, Brassica napus subsp. oleifera

repica, uljana (Brassica napus subsp. oleifera), jednogodišnja biljka iz. por. krstašica (Brassicaceae), zeljaste, razgranate stabljike, visoke do 1,5 m i više, ovisno o sorti. Plod je komuška, duljine 5 do 10 cm, u kojoj se nalazi 25 do 40 sjemenki. Na jednoj biljci može biti od 100 do 400 i više komuški. Sjemenka je glatka, okrugla, crnosmeđa ili plavkastocrna. Uzgaja se radi sjemena, koje sadrži 40 do 48% ulja i 18 do 25% bjelančevina. Danas su u proizvodnji zastupljene nove sorte i hibridi uljane repice (tzv. 00-sorte) poboljšane kakvoće ulja i sačme. Jedna od tržišno najpoznatijih 00-sorata kanadska je »canola« (kanola), s niskim udjelom kiseline eruka i minimalnim udjelom glukozinolata u sačmi. U trigliceridima novih sorata dominantna je oleinska (više od 60%), zatim linolna (18 do 20%) i linolenska kiselina (manje od 10%). Ulje repice pripada skupini polusušivih ulja s jodnim brojem 95 do 120, a upotrebljava se za ljudsku prehranu (rafinirano) i u tehn. svrhe (biodizel, proizvodnja deterdženata, sapuna, itd.). Nakon tiještenja i ekstrakcije ulja ostaju pogača i sačma koje su izvrsna koncentrirana stočna hrana. Uljana repica ima ozimu i jaru formu, a u Europi se pretežno uzgaja ozima. Među kulturama za proizvodnju ulja zauzima treće mjesto u svijetu, iza soje i uljane palme. U svijetu je 2005. bilo proizvedeno 47 161 378 t sjemenki, na 26 794 121 ha. Glavni svj. proizvođači: Kina, EU, Kanada i Indija. Proizvodnja uljane repice od 2001. do 2005. u Hrvatskoj se kretala od 22 000 do 32 000 t i podmirivala je potrebe naših tvornica ulja za tom sirovinom.

Pod nazivom repica često se razumijevaju i ogrštica i neke druge uljane krstašice.

Citiranje:

repica, uljana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/repica-uljana>.