STRUKE:

rezbarstvo, pučko

rezbarstvo, pučko (narodno rezbarstvo), umjetničko ukrašavanje drvenih površina ili predmeta različitim tehnikama; poznato u likovnom stvaralaštvu tradicijskih kultura diljem svijeta kao i u pučkoj umjetnosti u okviru razvijenijih kultura (→ likovna umjetnost, narodna). U hrvatskoj tradicijskoj kulturi najveći su dio drvenih predmeta za domaćinstvo i gospodarstvo nekoć izrađivali, pa i ukrašavali, sami seljaci, a posebice su se rezbarenjem bavili pastiri. Ukrase su izvodili tankim i plitkim urezima (crtorez), na preslicama, kutijama za britve ili duhan, okvirima zrcala i dr.; plićim ili dubljim rovašenjem (duborez) na pastirskim čašama, preslicama, svatovskim čuturama, škrinjama iz primorskoga i gorskoga područja; izrezivanjem pojedinih motiva, prošupljivanjem (na proboj), na kolijevkama, naslonima stolaca, zabatnim dijelovima drvenih zgrada; šaranjem užarenom žicom (paljenje) na sviralama te sitnijim predmetima; umetanjem drugih materijala (inkrustacija), kao što je npr. vosak ili ogledalca, ponajviše na preslicama, te rjeđe, tanke srebrne žice na gajdama, dršcima noževa i sl. Najčešći su bili geometrijski ornamenti: ravne, cik-cak i zakrivljene linije (»S«-motiv), spirale, trokuti, rombovi, krugovi, rozete, jednostruke i dvostruke kuke, svastika, osmerokuka, dok su biljni motivi bili rjeđi (cvjetovi i listovi na preslicama, čempresi i vaze s cvijećem na primorskim škrinjama). Motiv životnoga stabla te motiv dviju životinja simetrično pridruženih središnjemu vegetabilnomu motivu također su česti na škrinjama. Plastično rezani životinjski i ljudski likovi (kozorog, konj i konjanik) pojavljuju se na vratovima gusala; izražajno su oblikovane zoomorfne i antropomorfne pokladne maske (Međimurje). Nekim se motivima pridaje i simboličko ili magijsko značenje; tako je npr. svastika simbol sunca, a srećonosnom se smatra šesterolatična rozeta (često rezbarena na kolijevci).

rezbarstvo, pučko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52656>.