STRUKE:

ribiz

ilustracija
RIBIZ, crveni, Ribes rubrum

ribiz (njem. Ribisel < tal. ribes < srednjovj. lat. ribes < arap. rībās) (Ribes), biljni rod grmova iz por. ribiza (Grossulariaceae) s neuglednim, pravilnim, pojedinačnim ili u cvatove združenim cvjetovima; plodnica je podrasla, s mnogo sjemenih zametaka; plod je sočna jestiva boba, koja na vrhu nosi ostatke osušene čaške. Rod obuhvaća oko 140 vrsta, koje su raširene u cijelom sjev. umjerenom području i u planinama Srednje i Južne Amerike. Sve se vrste odlikuju dvovrsnim izdancima: kratkima, na kojima se razvijaju cvjetovi, i dugima, koji imaju vegetativnu funkciju. Mnoge se vrste uzgajaju, najviše crveni i crni ribiz. U Hrvatskoj su raširene vrste: crni ribiz (R. nigrum), crveni ribiz (R. rubrum), planinski ribiz (R. alpinum), stjenjački ribiz (R. petraeum), ogrozd (R. uva-crispa), R. aureum, R. sanguineum, R. multiflorum i R. spicatum. Plod crvenoga ribiza sadrži vitamine B1, B2, B6, E, a posebno je bogat vitaminom C (0,4‰). Od minerala najviše ima kalija. Plod crnoga ribiza sadrži vitamine P, K, B1, B2, vitamina C ima čak 2 do 2,5‰, a od minerala najviše ima kalcija. Ogrozd ima okruglast ili jajolik plod, obrastao žljezdastim čekinjama, žute do zelenožućkaste i crvene boje. U prehrani se koristi svjež za ukrašavanje jela, kao sok, kompot, pekmez, marmelada, sirovina za voćno vino i ocat. Plod sadrži vitamine B1, B2, B6, C, E i niacin. Nezrele su bobe otrovne za jelo.

ribiz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 27.1.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52730>.