bajronizam, ponašanje i duhovno stanje mnogobrojnih mladih europskih intelektualaca i književnika u duhu engleskog pjesnika Georgea Gordona Byrona (1788–1824). Svojim djelima, ali i životnim stilom, Byron je izgradio lik sumorna i osamljena junaka, kojega izjeda osjećaj da je svijet prema njemu nepravedan i zao, ali i svijest o vlastitoj – nedefiniranoj – krivnji prema društvu. Bajronistički je lik razmažen, svojeglav, ciničan i duhovit, ali istodobno muževan, neodoljiv ljubavnik, za kojim su čeznule mnoge žene iz najviših krugova, ali i one iz puka. Byronovi doživljaji s putovanja po zemljama Sredozemlja te autobiografski poticaji kod kuće u pozadini su raznolikih pobuda toga izvanredno popularnog lika, koji je našao mnogobrojne oponašatelje u odjeći i fizičkom izgledu, u romantičarskim motivima i u lirskom tonu. To ga je povezivalo s oslobodilačkim idejama s kojima je pristupao potlačenima, kako u domovini tako i u zemljama koje je posjetio. Stvarajući lik Euphoriona u svojemu Faustu J. W. Goethe imao je na umu upravo tip bajronskog junaka.
