struka(e): povijest, opća

Romagna [roma'ńa], povijesna pokrajina u Italiji, obuhvaća gradove Ravennu, Rimini, Imolu, Faenzu, Forlì, Cesenu, Cerviu. Prvi poznati stanovnici današnje Romagne bili su Umbri, Etruščani i Kelti, koje su od 295. pr. Kr. postupno pokorili Rimljani. Od poč. V. st. područje Romagne napadali su Germani, a otkako su joj u VI. st. zaprijetili Langobardi, postala je gl. uporištem biz. vlasti u Italiji. Ondje se nalazilo središte Ravenskog egzarhata, što su ga sred. VIII. st. osvojili Langobardi, a zatim Franci. Prema darovnici Pipina Maloga Romagna je pripala papi (754), ali se zapravo sve do 1278. nalazila pod izravnom carskom vlašću. Tek je tada Rudolf I. Habsburški priznao papinska prava na to područje. Od XIII. do XV. st. za vlast u Romagni borili su se domaći feudalci i ojačale komune. Od 1503. nalazila se u sklopu Papinske Države, sve do dolaska Francuza 1796. Nakon Napoleonova sloma (1815) formalno se ponovno nalazila pod papinim vrhovništvom; 1849–59. zaposjela ju je Austrija, a 1860. ušla je u sastav ujedinjene Italije.

Citiranje:

Romagna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/romagna>.