Ružička-Strozzi, Marija

ilustracija
RUŽIČKA-STROZZI, Marija
ilustracija1ilustracija2

Ružička-Strozzi [~ stro'ci], Marija, hrvatska glumica (Litovel, Češka, 3. VIII. 1850Zagreb, 28. IX. 1937). Kao četverogodišnja djevojčica s roditeljima se doselila u Zagreb, a njezin je otac Leopold dobio angažman u kazališnom orkestru. Pohađala je nastavu u Glazbenom zavodu i učila pjevanje, no zbog bolesti glasnica morala se odreći karijere operne pjevačice. Nastavila je glumačko obrazovanje, učila kod J. Freudenreicha i iznimno uspješno debitirala 1868. kao Jeane (Charlotte Birch-Pfeiffer, Lowoodska sirotica). U prvoj fazi glumila je sentimentalne naivke, djevojke i žene u konverzacijskim veselim igrama, a po potrebi nastupala je u operi i opereti. Najveće tadašnje uspjehe ostvarila je kao Marguerite (A. Dumas ml., Gospođa s kamelijama), Vojvotkinja (E. Scribe, Čaša vode) te Shakespeareova Julija (Romeo i Julija), Desdemona (Otelo), Ofelija (Hamlet), Beatrice (Mnogo vike ni za što) i Porcija (Mletački trgovac). Kada je 1878. A. Fijan postao stalni član drame, njih su dvoje kao vrsni i nerazdruživi glumački partneri nastupali tridesetak godina: u Sofoklovoj Elektri, u više Shakespeareovih djela, u Racineovoj Fedri, Schillerovoj Mariji Stuart, a najveću popularnost donijeli su im komadi V. Sardoua. Od prelaska u novu zgradu HNK-a, preuzimala je uloge zrelih žena (H. Ibsen, A. Strindberg, G. Hauptmann i H. Sudermann). Vrhunce je dosegnula kao Hekuba (Euripid – F. Werfel, Trojanke), Gđa Alving i Aase (Ibsen, Sablasti i Peer Gynt) te Mara Beneša i Majka Jugovića (I. Vojnović, Suton i Smrt majke Jugovića). Glumačke obljetnice proslavljala je velikim ulogama: kao Scribeova Adrienne Lecouvreur, dramatizirana Tolstojeva Ana Karenjina, Sardouova Fedora i Mosenthalova Debora. Neslužbenu proslavu 65. obljetnice djelovanja u zagrebačkom kazalištu 1933. obilježila je ulogom Gđe Raquin (É. Zola, Thérèse Raquin), a sve do 1936. nastupala je u manjim ulogama u Freudenreichovim Graničarima i Tolstojevu Uskrsnuću. Nazivaju ju jednom od najvećih tragetkinja slavenskoga juga. Unatoč ponudama iz Praga, Beča i Amerike, ostala je vjerna zagrebačkomu kazalištu, gdje je ostvarila oko 600 uloga te ostavila jedinstven trag u povijesti hrvatskoga glumišta.

Ružička-Strozzi, Marija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53821>.