bakropis

ilustracija
BAKROPIS, M. Kraljević, Na izletu, NSK, Grafička zbirka
ilustracija1ilustracija2

bakropis, grafička tehnika dubokoga tiska. Izvodi se iglom na potpuno ravnoj bakrenoj ploči prevučenoj slojem tzv. crnoga voska. Na taj se sloj ureže crtež do bakrene površine, ploča se položi u kupku od razrijeđene kiseline, koja izjede bakar ispod ucrtanih linija. Ploča se zatim suši, a nakon toga se zaštitnim lakom pokrivaju oni dijelovi crteža koji se više ne žele izlagati izjedanju kiseline. Postupak se ponavlja prema potrebi više puta, dok se ne postigne fina gradacija u intenzitetu linija te svijetlih i tamnih dijelova. Pošto se s ploče skine lak, ona postaje matrica s koje se otiskuje: premaže se tiskarskom bojom, zatim dobro očisti, tako da boja ostaje samo u udubljenim linijama. Na ploču se položi otporan i elastičan papir, preko svakog lista papira stavi se tkanina i zatim svi ti slojevi prolaze kroz stroj (prešu) za otiskivanje grafike dubokog tiska.

Bakropis se razvio u XIV. st. iz oružarskoga zanata. Od XVI. st. poznata su umjetnička ostvarenja u bakropisu u Njemačkoj (A. Dürer) i Italiji (Parmigianino), u XVII. st. izrađivao je Rembrandt u toj tehnici vrhunska umjetnička djela. Kroz XVIII. st. ističu se G. B. Tiepolo, F. Goya, u XIX. st. E. Degas, C. Pissarro, a u XX. st. H. Matisse, P. Picasso, V. Kandinski i dr. U Hrvatskoj se umjetnički rad u bakropisu pojavljuje tek u XIX. st., premda su hrvatski slikari A. Medulić u XVI. st. i F. Benković u XVIII. st. bili istaknuti bakroresci u Veneciji, Bologni i Beču. Zaslugom i zalaganjem M. Cl. Crnčića započinje razvoj moderne hrvatske grafike. Uz njega se ističu M. Kraljević, B. Šenoa, T. Krizman,V. Kirin, Z. Prica, B. Dogan, K. Hegedušić, N. Reiser, I. Picelj, I. Lovrenčić, J. Restek, F. Paro, Lj. Stahov, M. Trebotić, I. Šiško i dr.

bakropis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5389>.