STRUKE:

bakteriofagi

ilustracija
BAKTERIOFAGI, shematska građa: 1. glava s DNK; 2. ovratnik; 3. rep; 4. temeljna pločica; 5. repne niti
ilustracija1ilustracija2

bakteriofagi (bakterija + -fag), bakterijski virusi koji u svom životnom ciklusu napadaju bakterijske stanice, razmnožavaju se njima i na kraju uzrokuju njihovu smrt. Otkrili su ih F. W. Twort (1915) i F. H. d’Herelle (1917). Njihova se veličina mjeri nanometrima; tako je duljina bakteriofaga T2, koji napada bakteriju Escherichiu coli, oko 200 nm. Elektronskim se mikroskopom vidi da se koli-fag T2 sastoji od glave, u kojoj se nalazi DNK i bjelančevina, šupljeg vrata, rastegnutog trupa, temeljne pločice i repnih niti. S pomoću temeljne pločice i repnih niti pričvršćuje se fag na staničnu stijenku bakterije te prodire kroz nju skrativši trup, na čijem se kraju nalazi srž sastavljena od DNK istisnute iz glave. DNK faga ulazi u stanicu bakterije domaćina i vrlo brzo programira sintezu svoje DNK iz materijala bakterijske stanice, što završava stvaranjem mnogih novih faga i raspadanjem (liza) napadnute stanice. Bakteriofagi pokazuju strogu specifičnost prema pojedinim vrstama bakterija i ne mogu napadati druge vrste. Ako se uništi stanična stijenka bakterije, ili na neki način blokiraju tzv. primaoci (receptori) na koje se bakteriofag pričvršćuje, bakteriofagi ne mogu zaraziti stanicu. Bakteriofagi se uspješno uzgajaju i dokazuju u laboratoriju. Na razmaz bakterije osjetljive na fag nanese se materijal (voda, tlo, hrana) u kojem se fag traži, pa se nakon inkubacije promatra pojavljuju li se na hranjivoj podlozi usred razmaza bakterije prozirne zone ili plakovi (plaque), koji su dokaz da su bakteriofagi prisutni, jer u tim čistim zonama dolazi do lize bakterijskih stanica.

Zbog znatne moći preživljavanja i širenja u prirodi, bakteriofagi se često koriste u dokazivanju bakterijskih onečišćenja, kada se same bakterije više ne mogu dokazati. Tako se u istraživanju sanitarne kvalitete vode u slučaju negativnih bakterioloških nalaza može nalazom faga, npr. za patogene crijevne bakterije, sa sigurnošću utvrditi i starije fekalno onečišćenje, ali i potencijalno prisutna opasnost takve vode s epidemiološkoga stajališta.

bakteriofagi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5400>.