struka(e):

bakteroidi (bakterija + -id), u mikrobiologiji, stanice bakterija nepravilna, osebujna oblika, koje ispunjavaju kvržice (nodule) na korijenju biljaka mahunarki (Leguminosae) i aktivni su čimbenici vezanja (fiksacije) atmosferskoga dušika. Bakteroidi u nodulima potječu od bakterija roda Rhizobium, koje inače žive u tlu, imaju pravilan štapićast oblik, pokreću se s pomoću bičeva, Gram-negativne su i aerobne, a žive saprofitski. U određenim životnim uvjetima one ulaze kroz korijenove dlačice u korijen mahunarki, gube bičeve, uzrokuju stvaranje nodula i u njima se nakupljaju u obliku bakteroida, stupajući s biljkom u endosimbiozu. Bakteroidi opskrbljuju biljku dušikom, a od biljke dobivaju vodu i hranjive tvari potrebne za život. Povezanost između stvaranja nodula na korijenju i opskrbe biljke dušikom otkrili su već 1888. H. Hellriegel i H. Wilfarth. Djetelina, soja i druge mahunarke koje žive u endosimbiozi s bakterijama roda Rhizobium mogu rasti na tlima u kojima nema dušikovih spojeva. Danas se proizvode specijalna cjepiva s bakterijama roda Rhizobium, koja se dodaju sjemenju pojedinih kulturnih biljaka prije sijanja, kako bi se što prije i što brže stvorila endosimbioza i tako ostvario bogatiji prirod.

Citiranje:

bakteroidi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bakteroidi>.