Salinger, J(erome) D(avid)

ilustracija
SALINGER, J(erome) D(avid)

Salinger [sæ'lin62721əɹ], J(erome) D(avid), američki književnik (New York, 1. I. 1919Cornish, New Hampshire, 27. I. 2010). Svjetski je uspjeh postigao romanom Lovac u žitu, o tankoćutnom adolescentu buntovna karaktera Holdenu Caulfieldu, te pripovijestima o osebujnim članovima fikcionalne obitelji Glass, od kojih se osobito ističe kratka priča Perfektan dan za banana-ribe.

Život

Rođen u newyorškoj židovskoj obitelji, školovao se u privatnoj gimnaziji McBurney School u New Yorku i na vojnoj akademiji Valley Forge Military Academy u Wayneu u Pennsylvaniji. S neuspjehom je zatim pohađao sveučilišta u New Yorku (New York University, 1936–37; Columbia University, 1939) i Collegevilleu u Pennsylvaniji (Ursinus College, 1938–39). Drugi svjetski rat većinom je proveo na europskim bojišnicama kao časnik američke protuobavještajne službe. Nakon probitka na književnoj sceni teško se nosio s javnim izlaganjima, djelomice i zbog posttraumatskoga stresnog poremećaja što ga je razvio nakon svršetka rata. Bježeći od gradskoga života, preselio se 1953. iz New Yorka u gradić Cornish u New Hampshireu, gdje se sve više osamljivao te izučavao istočnjačke religije i duhovne discipline (zen-budizam, hinduizam, joga). Premda je 1965. prestao izdavati, pisao je do kraja života, ostavivši djela kojih je objava u pripremi.

Književna djelatnost

Prvu kratku priču Mladci (The Young Folks), satiru o blaziranim studentima okupljenima na zabavi, objavio je 1940. u utjecajnom časopisu Story (posmrtno tiskana 2014. u zbirci Tri rane priče – Three Early Stories). Pisao je i tijekom služenja u Drugome svjetskom ratu, stvorivši likove neprilagođena mladića Holdena te članova njegove obitelji, čiju je sudbinu detaljnije pratio u nekoliko kratkih priča. Prvu od njih, Blaga pobuna s Madisona (Slight Rebellion Off Madison), o Holdenovim tumaranjima New Yorkom, objavio je 1946. u časopisu The New Yorker, u kojem će objaviti većinu svojih najistaknutijih novelističkih ostvarenja. To djelo, zajedno s kratkom pričom Lud sam (Iʼm Crazy, 1945), o nerazumijevanju okoline za Holdenove životne izbore, poslužilo je kao temelj njegovu jedinom romanu Lovac u žitu (The Catcher in the Rye, 1951).

Lovac u žitu

Radnja romana odvija se tijekom tri prosinačka dana, o kojima Holden retrospektivno pripovijeda iz kalifornijske duševne bolnice, svjedočeći o svojoj adolescentskoj krizi i bijegu iz privatne škole prema New Yorku u znak pobune protiv lažnih vrijednosti srednje klase. Nakon povratka kući, doživjevši psihički slom, pripovijeda o svojim iskustvima i osjećajima te nastavlja živjeti s obitelji; unatoč životnomu razočaranju, smatra kako mu je zadaća pomoći drugoj djeci.

Roman je postigao trenutačnu popularnost i iznimnu čitanost, napose među adolescentima. Tomu je pridonio i neposredan diskurs romana gdje uz mnogo humora i psovki, živim i slojevitim uličnim jezikom Holden pripovijeda o svojoj životnoj prekretnici. Njegov je lik osmišljen kao svojevrsni antijunak: emocionalno osjetljiv te buntovna i antisocijalna karaktera, osim kad je riječ o još neiskvarenoj djeci, poput njegove sestre Phoebe, čiju bi nevinost najradije čuvao kao »lovac u žitu«, spašavajući ih od pada u provaliju odraslosti. Zbog tih osobina Holden je postao ikonom društvenog otpora američkoga poslijeratnog naraštaja 1950-ih i 1960-ih, kao i općenita mladenačkog buntovništva. Posebnosti romana pridonijela je i njegova usredotočenost na urbanu sredinu, ispunjenu likovima društvenih marginalaca upitna morala (npr. svodnika i prostitutki), zbog čega je bio zabranjivan u pojedinim državama, kao i prohodnost djela kojoj pridonose uvjerljivi monolozi i dijalozi te narativna struktura osmišljena u tradiciji američkoga pikarskog romana socijalno-kritičkoga predznaka (poput onih o Tomu Sawyeru i Huckleberryju Finnu Marka Twaina). Od književnih postupaka uočljiv je i znatan autobiografizam, s obzirom na to da je, poput Holdena, i autor rođeni Newyorčanin koji je prezirao svaki oblik institucionalnog obrazovanja.

Najvažnije novele

Djelomice autobiografskima smatraju se i njegove ponajbolje kratke priče Perfektan dan za banana-ribe (A Perfect Day for Bananafish, 1948) i Esmé – s ljubavlju i mučninom (For Esmé – with Love and Squalor, 1950), o (poslije)ratnim traumama, poslije tiskane u zapaženoj novelističkoj zbirci Devet priča (Nine Stories, 1953). U prvoj od novela predstavio je lik psihički bolesnoga ratnog veterana Seymoura Glassa. Članovima obitelji Glass bavio se i u sljedećim pričama, od kojih se posebno ističu istonaslovne novele iz zbirki Franny i Zooey (Franny and Zooey, 1961), o mentalno neuravnoteženoj Frances »Frannie« i bratu Zacharyju Martinu »Zooeyju« koji joj nastoji pomoći, te Visoko podignite krovnu gredu, tesari i Seymor: uvod (Raise High the Roof-Beam, Carpenters and Seymour: An Introduction, 1963), koje se temeljitije bave Seymourovim životom. Većina ih je ispripovijedana iz perspektive Webba Gallaghera »Buddyja« Glassa, pisca pripovijesti o vlastitoj obitelji, svojevrsna Salingerova pripovjedna alter ega. Glassovima je posvetio i svoje posljednje objavljeno djelo, epistolarnu pripovijetku Hapworth 16, 1924 (1965). Svim novelama zajednički je naglasak na živahnim dijalozima i monolozima, kao i tematska preokupacija socijalnom izdvojenošću, proradbom trauma te propitivanjem duhovnosti.

Recepcija i utjecaji

Lovcem u žitu stekao je iznenadnu slavu. Premda njegova kasnija djela nisu postigla jednak uspjeh, smatra se američkim književnim klasikom koji je svojim izrazima antikonformizma utjecao na beat-generaciju književnika, a lakoćom izričaja na mnoge suvremene pisce (Jonathan Safran Foer, Haruki Murakami, John Updike i dr.).

Zbog osamljeničkoga života izazivao je pojačano zanimanje javnosti koja je od njega stvorila mitsku figuru, o čemu svjedoči niz popularnokulturnih ostvarenja: roman Bosonogi Joe (Shoeless Joe, 1982) Williama Patricka Kinselle, o liku koji od Salingera traži pomoć pri tumačenju halucinacija o bejzbolu, filmska ekranizacija istoga romana Polje snova (Field of Dreams, 1989) Phila Aldena Robinsona, u kojem je u strahu od tužbe promijenjeno ime pisca, igrana drama Prolaziti kroz žito (Coming Through the Rye, 2015) Jamesa Stevena Sadwitha, o kazališnome dramaturgu koji ga pokušava pronaći ne bi li dobio dopuštenje za adaptaciju Lovca u žitu, kao i dokumentarni film Uloviti Salingera (L’Attrape-Salinger, 2007) Jean-Mariea Périera, u kojem za njime traga francuski pisac Frédéric Beigbeder. O Salingerovu životu napisano je više knjiga, od kojih se ističu kontroverzni memoari njegove kćeri Margaret Snovolovac (Dream Catcher: A Memoir, 2000), te biografije J. D. Salinger: život (J. D. Salinger: A Life, 2011) Kennetha Slawenskog, na kojoj se temelji biografski igrani film Buntovnik u žitu (Rebel in The Rye, 2017) Dannyja Stronga, i Salinger (2013) Davida Shieldsa i Shanea Salerna, koji je iste godine režirao dokumentarni film istoga naslova.

Važnijih adaptacija njegovih djela nema – jedina ovlaštena prilagodba, film Moje budalasto srce (My Foolish Heart, 1949) Marka Robsona, nadahnut novelom Ujak Wiggily u Connecticutu (Uncle Wiggily in Connecticut, 1948), svojom ga je neuspjelošću navela na sudsku zabranu svih daljnjih preradba njegove fikcije.

U Hrvatskoj je 1959. u antologiji pripovijedaka Izabrane novele: dodatak Književne tribine (urednik Slobodan Novak) prvi put tiskana priča Perfektan dan za banana-ribe (pod naslovom Savršen dan za ribu Bananu). Godine 1971. objavljena je zbirka Visoko podignite krovnu gredu, tesari; Seymor: uvod u prijevodu Blanke Pečnik-Kroflin, koja je 1978. također prevela Franny i Zooey. Nikola Kršić preveo je 1978. Devet priča i Lovca u žitu. Potonji roman u hrvatskoj je književnosti uvelike utjecao na razvoj tzv. proze u trapericama, koja žargonskim izričajem tematizira osebujnu mladež iz urbanih sredina (najpoznatiji predstavnici Antun Šoljan, Alojz Majetić, Zvonimir Majdak, Pero Kvesić, Ivan Slamnig, Branislav Glumac i dr.).

Salinger, J(erome) D(avid). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54190>.