Santiago de Compostela

ilustracija
SANTIAGO DE COMPOSTELA, katedrala
ilustracija1ilustracija2

Santiago de Compostela [santia'γo δe kɔmpɔste'la], grad u sjeverozapadnoj Španjolskoj (pokrajina A Coruña), 64 km južno od grada A Coruñe (Galicija); 95 612 st. (2015). Središte bogate agrarne okolice s drvnoprerađivačkom, automobilskom, telekomunikacijskom, elektroničkom i prehrambenom industrijom. Jako je turističko središte (hodočasnički turizam). Osobito je poznat po izradbi umjetničkih predmeta (u srebru i drvu) s religioznim motivima. Katedrala sv. Jakova (1073–1211), unatoč kasnobaroknoj pregradnji (zapadno pročelje), najistaknutiji je spomenik ranoromaničke arhitekture u Španjolskoj. Ispod portika katedrale nalazi se kripta (Iglesia baja) u kojoj je, prema legendi, pokopan sv. Jakov Stariji; samostan (San Martín Pinario) iz X. st. (obnovljen u XVII. st.); hospicij iz XVI. st.; dvije crkve iz XII. st. i dr. Stari dio grada uvršten je 1985. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Sveučilište (osnovano 1495. kao škola). – U srednjem vijeku jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih središta (iza Jeruzalema i Rima), odredište Puta sv. Jakova (španj. Camino de Santiago). Prema nekim mišljenjima naziv grada potječe od latinskog izraza campus stellae (polje zvijezde), što je u vezi s legendom o biskupu Teodomiru, koji je 835. otkrio moći sv. Jakova Starijega, jer mu je zvijezda pokazala put. Na mjestu svečeva groba asturijski kralj Alfons II. (IX/X. st.) dao je podignuti crkvu i samostan. Kult sv. Jakova Starijega počeo se popularizirati vjerojatno u XI. st., kada su bili uređeni putovi prema gradu, kojima su u svetište dolazili hodočasnici iz sjeverne Španjolske, a ubrzo iz svih dijelova Europe, pa je svetište postalo naširoko poznatim hodočasničkim odredištem.

Santiago de Compostela. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54515>.