struka(e):

sedimentne stijene (prema lat. sedimentum: talog), stijene nastale taloženjem mineralnoga materijala, koji potječe od razaranja površinskih dijelova Zemljine kore, ili mehaničkom aktivnošću geoloških procesâ. Čvrste čestice razorenoga materijala većim se dijelom prenose tekućim vodama ili vjetrom i talože se u vodi, većinom u moru. To su tzv. mehanički sedimenti (gline, prapor i dr.). Nasuprot tomu, otopljeni mineralni materijal taloži se iz prirodnih vodenih otopina, ponajprije iz mora, tek znatnim isparavanjem vode, pa tako nastaju kemijski sedimenti (npr. natrijev klorid). Otopljenu mineralnu tvar mogu posredno taložiti životinje i biljke. To su organogeni (biogeni) sedimenti, od kojih su najvažniji vapnenci, ali se u njih ubrajaju i dolomiti, rožnaci, evaporiti te fosfatni i drugi sedimenti. Već prema tomu nastaju li organogeni sedimenti uz sudjelovanje životinja ili biljaka, razlikuju se zoogeni i fitogeni sedimenti. Tako npr. mnoge životinje, osobito morske, izgrađuju kosture od kalcijeva karbonata, koji se nalazi otopljen u morskoj vodi. Kada životinje uginu, kosturi padaju na morsko dno, gdje se tijekom geoloških razdoblja nakupljaju sedimenti znatne debljine.

Citiranje:

sedimentne stijene. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sedimentne-stijene>.