sekularizacija

sekularizacija (francuski secularisation: posvjetovljenje, podržavljenje, prema crkvenom latinskom saecularis: svjetovni).

1. Oduzimanje crkvene imovine od strane svjetovne vlasti i njezino pretvaranje u državnu. Sekularizacija je poznata na svim etapama razvoja feudalnoga društva (tako u Franačkoj državi za Karla Martela, koji je crkvenim zemljištem nagrađivao svoje družine; u Engleskoj odlukama Clarendonskih konstitucija; u Francuskoj likvidacijom templarskoga reda za Filipa IV.), zatim za reformacije u XVI. st. i u doba formiranja krupnih feudalnih monarhija, kao jedan od načina ograničavanja materijalnih povlastica Katoličke crkve, oslobođenja kraljevske vlasti od crkvenoga tutorstva i jačanja državnih financija na račun prihoda svećenstva. Političke i društveno-ekonomske posljedice sekularizacije u XVI–XVIII. st. u različitim su zemljama bile različite, ovisno o konkretnim povijesnim okolnostima u kojima se ona provodila. Francuska revolucija (1789) sekularizirala je sva crkvena dobra, i stavila ih na raspolaganje naciji (vladi). Sekularizacija je bila djelomično provedena u nizu zemalja u XIX. i XX. st. zabranom nekih vjerskih kongregacija i samostana (Italija, Portugal, Španjolska).

2. U Katoličkoj crkvi, vraćanje zaređenih osoba u svjetovni status.

3. U sociologiji, u širem značenju, smanjivanje moći, utjecaja i funkcija Crkve, koje su u suvremenim društvima gotovo u potpunosti preuzele svjetovne institucije. U tom je smislu sekularizacija tijesno vezana uz proces modernizacije. U užem značenju, smanjivanje razine religioznosti i vjerske prakse među pojedincima. Uobičajeno je shvaćanje da su ta dva procesa povezana, odnosno da smanjivanje društvene važnosti religije dovodi do razine religioznosti, no jesu li i u kojoj su mjeri ti procesi povezani jedno je od najspornijih pitanja suvremene sociologije religije. Zagovornici sekularizacijske teze pozivaju se na statističke podatke (osobito europska društava) koji pokazuje sve manju razinu vjerske prakse i osobnoga vjerovanja. Suprotno tomu, njezini osporavatelji govore o kontinuiranom religijskom utjecaju u suvremenom svijetu. Premda ostaje jednom od dominantnih socioloških teorija, danas se sekularizacija upotpunjuje istraživanjima koja govore o različitim aspektima odnosa religija–čovjek–društvo, a koji nisu vidljivi iz kvantitativnih podataka o razini religioznosti u društvu.

sekularizacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 8.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55246>.