struka(e): |

Sirač, naselje i općinsko središte 8 km južno od Daruvara; 1152 st. (2021). Leži na obali rječice Bijele (pritok Pakre), na 165 m apsolutne visine, uz željezničku prugu Banova Jaruga–Daruvar–Virovitica. Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije (Marija od Pohoda; 1908), baptistička crkva (osn. 1933); u blizini ostatci srednjovjekovne utvrde Zeljnak (Željnak). Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). Tekstilna, građevinska (vapnara, proizvodnja žbuke, kamenolom dolomita i dr.) i drvna (stolovi, klupe, ortopedska pomagala – štapovi) industrija; izradba suvenira; mnogobrojni obrti. – U povijesnim izvorima posjed Sirač (possesio Zirch) prvi se put spominje 1242. Ondje su vjerojatno templari početkom XIV. st. izgradili utvrdu (Stari grad), koja je u izvorima zabilježena 1309. God. 1343. posjed je stekla obitelj Tiboldović, od koje ga je 1389. oduzeo Sigismund Luksemburgovac i dao u vlasništvo obitelji Kaštelanović. Ta je obitelj zadržala posjed sve do osmanskoga osvojenja (1542), kada se njegovo stanovništvo sklonilo na prostor zapadne Madžarske i Gradišća. Nakon oslobođenja od Osmanlija 1691., Sirač je došao pod upravu Carske komore u Beču i bio je uzdignut na razinu veleposjeda. Otkupio ga je 1763. A. Janković-Daruvarski, koji je znatno modernizirao vlastelinstvo. God. 1879–1918. njime je upravljala obitelj Tikeri (Tüköry). Tijekom srpske agresije na Hrvatsku 1991. dio općine bio je privremeno okupiran.

Citiranje:

Sirač. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sirac>.