skupovi galaktika

ilustracija
SKUPOVI GALAKTIKA, galaktički skup u zviježđu Perzej

skupovi galaktika, najviši stupanj organizacije tvari u svemiru povezane gravitacijskim međudjelovanjem. Poznato je da se galaktike okupljaju u skupove. Već i pojedine galaktike, kao i naša, imaju pratioce. Prema veličini i obliku razlikuju se skupovi galaktika od nekoliko desetaka članova (mjesna grupa galaktika), nepravilni skupovi raštrkanih galaktika od približno tisuću članova i sferni, zbijeni skupovi od desetak tisuća članova. Primjer je nepravilnoga skupa skup u zviježđu Djevica (udaljen 60 mil. god. svjetlosti), a sfernoga skup u zviježđu Berenikina kosa (350 mil. god. svjetlosti, sadrži više od stotinu članova). Dimenzije su skupova od 10 do 50 i više milijuna god. svjetlosti.

Gustoća tvari u skupu galaktika mnogo je veća od prosječne gustoće (1027 kg/m³) za svemir. Zbog bliskosti između galaktika dolazi do čestih sudara i do tzv. galaktičkoga kanibalizma. U tijeku sudara i stapanja, rađanje zvijezda je povećano, a nakon sudara preostaje zajednička sferna komponenta, često s dvostrukom jezgrom. Zato se u središtu skupova nalaze vrlo velike eliptične ili lećaste galaktike, koje su ujedno jaki izvori radiovalova i rendgenskoga zračenja. U međugalaktičkom prostoru skupa nalazi se vrlo rijedak i vruć plin s temperaturom do više desetaka mil. stupnjeva, što se otkriva po rendgenskom zračenju, a smatra se posljedicom sudarnoga razvoja galaktika. Masa međugalaktičkoga preostalog plina usporediva je s masom vidljivih galaktika. U skupu, galaktike se gibaju relativnim brzinama reda veličine 1000 km/s, koje nadmašuju gravitacijsku brzinu oslobađanja, ako se ne pretpostavi postojanje tamne tvari s masom koja je deseterostruko veća od mase vidljive tvari. Procjenjuje se da je udjel mase vidljivih galaktika u skupu 5%, mase plina do 10%, a ostatak je nevidljiva tamna tvar. Skupovi galaktika nadograđuju se u superskupove, nakupine od nekoliko skupova do njih desetak. Superskupovi ocrtavaju prostornu mrežu, tzv. saće, s otvorima dimenzija 150 do 300 mil. god. svjetlosti. U čvorovima mreže smještaju se veći superskupovi, u stijenkama mreže manji, a prostor je između stijenki prostorne mreže praktički bez ikoje svjetleće tvari. Nejednolika ispunjenost prostora smatra se ostatkom nehomogene raspodjele tvari iz ranoga doba svemira.

skupovi galaktika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56522>.