slobodna trgovina

slobodna trgovina, pojam u ekonomskoj znanosti koji označava potpuno neometan protok dobara i usluga preko nac. granica, bez ograničenja poput carina, kvota, zakonskih zapreka i sl. Prema klas. teoriji međunar. trgovine, slobodna trgovina poželjan je oblik alokacije resursa. Efikasnost slobodne trgovine zasniva se na nizu pretpostavki, među kojima su najvažnije da države imaju istovjetan pristup tehnologijama, da u svima postoji puna zaposlenost te da sve države imaju jednake uvjete pristupa drugim tržištima, uključujući i financ. tržišta. Ako te pretpostavke nisu u potpunosti ispunjene, argument o slobodnoj trgovini kao efikasnom obliku alokacije resursa više ne vrijedi. Do poč. XIX. st. većina država nije podržavala princip slobodne trgovine, koji poslije, zahvaljujući radovima A. Smitha i D. Ricarda, dobiva mnogo veću potporu. Nakon I. svj. rata bila su uvedena mnogobrojna ograničenja slobodnoj međunar. trgovini ugl. zbog polit. razloga, ali su se te zapreke nakon II. svj. rata počele otklanjati, zahvaljujući pregovorima pod okriljem Općega sporazuma o carinama i trgovini (GATT). Danas u svijetu postoji niz regionalnih udruženja osnovanih radi stvaranja zona slobodne trgovine (EU, CEFTA, EFTA, ECOWAS). Na globalnoj je razini Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), osnovanoj 1994. kao sljednici GATT-a, povjerena briga o promicanju slobodne trgovine među 151 državom članicom (2007).

slobodna trgovina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56665>.