STRUKE:

banditizam

banditizam (tal. banditismo), razbojničko djelovanje ili nasilničko ponašanje pojedinih skupina (bandi, gangova); zločinačka, razbojnička aktivnost pojedinca ili skupina. Pod banditizmom najčešće razumijevamo oružane delikte naoružane skupine ljudi stavljenih izvan zakona.

Banditizam se kao raširena pojava javlja u Europi još u srednjem vijeku. U Francuskoj u XIII. st., a u Njemačkoj i Italiji osobito od XV. st. nastaju oružane družine (koterija, kampanija) koje su sastavljene odreda od ljudi stavljenih izvan zakona, a brojile su katkad i po 200 do 500 osoba. U Engleskoj banditizam posebno raste s provođenjem prvobitne akumulacije kapitala u XV–XVI. st. zbog »ograđivanja« veleposjedničkih imanja. Sastavljene od seljaka, gradske sirotinje, otpuštenih vojnika i sličnih, oružane družine nameću svoju »zaštitu« seljacima, gospodare manje pristupačnim putovima (cestovni razbojnici), napadaju imanja veleposjednika otimajući stoku i druga dobra. Njihova djelatnost katkad je nailazila na simpatije sirotinje, koja je u njima vidjela buntovnike protiv društvene nepravde i uvijala pothvate tih družina i njihovih vođa u legende (npr. o Robinu Hoodu). Zamah banditizma u Europi osobito su pospješili vjerski ratovi, kada su pojedine skupine vojnika ratovale za vlastiti račun. Oružane bande i cestovni razbojnici postojali su i u Hrvatskoj, te u jugoistočnoj Europi pod osmanskom vlašću. (→ hajduci)

Suvremeni oblici banditizma (gangsterizam), prilagođeni novomu načinu života u velegradovima, zadržavaju istodobno i neka tradicionalna obilježja. Sponu s tradicijom pokazuje primjer mafije, koja se razvila iz konglomerata socijalnih i političkih prilika u Italiji (Sicilija) još u XVI. st. Čvrsta organizacija u sebe zatvorena »zavjerom šutnje« (omertà), baveći se terorističkim aktima, političkim i drugim ucjenama, odolijevala je udarima zakona sve do danas. Prebacivši se s talijanskim iseljenicima i u SAD, mafija se pomiješala s raznim drugim gangsterskim grupacijama koje gospodare širokom mrežom poslova američkoga podzemlja (trgovina alkoholom, poslije drogom, nadzor i »zaštita« noćnih lokala, kockarnice, prostitucija itd.). Raspolažući znatnom gospodarskom moći, podzemlje se često ubacivalo i u političke organizacije, osobito sindikate, koji su u pojedinim razdobljima bili pod njegovim izravnim utjecajem.

Suvremenom banditizmu treba pribrojiti i različite oblike terorističke djelatnosti pojedinih ekstremističkih polit. organizacija, kao što su masakri nedužna stanovništva, otmice zrakoplova, ubojstva talaca kao oblik političkoga pritiska i sl.

U suvremenoj kriminologiji i sociologiji posebno se proučava pojava maloljetničkog banditizma. Skupine maloljetnika organizirane u bandama (gangovima) raširena su pojava, osobito u velikim gradovima industrijski razvijenih zemalja. Dječji i maloljetnički banditizam u uskoj je svezi s društvenom dezintegracijom pojedinih velegradskih sredina i društvenih slojeva, pa se teško uklanja samim zakonskim mjerama.

banditizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5673>.