STRUKE:

smole

smole.

1. Prirodne smole, amorfni proizvodi koji većinom nastaju u stabljici i kori, rjeđe u lišću nekih drvenastih biljaka, i izlučuju se u → balzamu, spontano ili kada se biljka ozlijedi. Kada iz balzama ispare hlapljiva ulja u kojima su otopljene, smole zaostaju kao većinom krte i prozirne mase. Osim tako dobivenih recentnih (svježih) smola, poznate su i fosilne smole (jantar, kopali), a i smole životinjskoga podrijetla (šelak). Smole su u posve čistom stanju bez okusa i mirisa, boja im je redovito žuta do smeđa, rjeđe crvena (zmajeva krv) ili zelenkasta (mastiks), gustoća 0,9 do 1,3 g/cm³, talište između 40 °C i 360 °C (jantar). Netopljive su u vodi, u alkoholu se neke otapaju lako (benzojeva smola), druge samo djelomično (damar, kopali); u drugim su organskim otapalima potpuno topljive. Smole su po kemijskom sastavu složene smjese organskih spojeva, npr. smolnih kiselina (kolofonij sadrži do 90% abijetinske kiseline), smolnih alkohola, estera, ugljikovodika itd. Jantar sadrži jantarnu kiselinu. Smole ne gnjiju pa su se već u starom Egiptu i Kartagi upotrebljavale za balzamiranje trupala. Neke prirodne smole rabe se i danas (npr. benzojeva smola, damar, gumigut, kolofonij, mastiks, šelak).

2. Umjetne smole, sintetski polimeri, najčešće viskozni ili lakotaljivi pretpolimeri smolaste konzistencije, pogodni za oblikovanje i preradbu, koji nastaju polikondenzacijom monomera. Neke se umjetne smole rabe u tom obliku, npr. kao veziva za lakove (alkidne smole) i ljepila. Međutim, većina se umjetnih smola (fenol-formaldehidne, epoksidne i aminoplastične smole, nezasićeni poliesteri) zagrijavanjem i dodatkom reaktivnih spojeva (umrežavala) nepovratno povezuje i otvrdne u → duromere, netopljive i netaljive polimerne materijale velike čvrstoće, tvrdoće i toplinske postojanosti. Umjetnim smolama nazivaju se i neki kemijski modificirani prirodni polimeri. (→  polimerni materijali)

smole. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56830>.