Snorri Sturluson

Snorri Sturluson [snɔ'ri sty'rdlysɔn], islandski pisac (Hof, 1178. ili 1179Reykjaholt, 23. IX. 1241). Podrijetlom iz ugledne obitelji Sturlunga; stekao je najbolju tradicionalnu te kršćansku i klasičnu izobrazbu svojega doba. U dva je navrata (1215–18. i 1222–31) obnašao javnu službu u islandskoj republici. Zauzimao se za neovisnost Islanda te došao u sukob s norveškim kraljem, koji ga je dao umoriti. Već je u mladosti stekao slavu kao pjesnik, no od njegovih pjesama sačuvalo se tek nekoliko stihova, uglavnom pohvalnica kraljevima i knezovima. U cjelini je poznata samo pjesma Popis pjesničkih stopa (Háttatal), koja je dio njegova najznačajnijega proznog djela Edda (naziva se i Prozna Edda ili Mlađa Edda, oko 1220–23). To je maštovito usustavljen niz priča o bogovima te istodobno uvod u nordijsku mitologiju i priručnik za pjesnike: u Prologu je euhemeristički interpretirao podrijetlo nordijskih bogova iz antičke Troje, time ih uključujući u priznatu kulturu. Autor je i opsežne, vrsnom prozom napisane povijesti norveških kraljeva Krug svijeta (Heimskringla) te Saga o Olafu Svetom (Ólafs saga hins helga). Pripisuje mu se i Saga o Egilu (Egils saga Skallagrímssonar).

Snorri Sturluson. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56886>.