struka(e):
Banićević, Jakov
hrvatski humanist i diplomat
Rođen(a): Žrnovo na Korčuli, 15. X. 1466.
Umr(la)o: Trento, Italija, 19. XI. 1532.
ilustracija
BANIĆEVIĆ, Jakov

Banićević, Jakov (Bannisius, de Bannissis, Baničević, Banić, Bannisio), hrvatski humanist i diplomat (Žrnovo na Korčuli, 15. X. 1466Trento, Italija, 19. XI. 1532). Filozofiju i teologiju studirao u Bologni i Padovi, gdje je postigao doktorat obaju prava. Između 1493/94. i 1530. u diplomatskoj službi cara Maksimilijana I. i Karla V. Godine 1502. spominje se kao carev tajnik extra Germaniam; 1504. kao tajnik carskoga poslanstva u Rimu. U carskoj službi često odlazio na diplomatske misije u nizozemske pokrajine, Francusku i dr. Sudjelovao u sporazumu o zarukama nadvojvode Ferdinanda i ugarske princeze Ane te imao važnu ulogu u sklapanju saveza Engleske i Svetoga Rimskog Carstva. Suvremenici su ga smatrali osobito bliskim caru Maksimilijanu I. i osobom europskoga ugleda. Od 1501. do 1515. obavljao diplomatske misije za kardinala Rajmunda Peraudija i papu Julija II. u Njemačkoj i na carskome dvoru. Obnašao crkvene službe u Trentu i Antwerpenu. Sudjelovao na saborima u Augsburgu 1510. i Wormsu 1515. Godine 1513. dobio od cara Maksimilijana I. plemstvo s grbom, a 1518. u službi je pape Lava X., koji ga je imenovao hvarskim biskupom, ali tu čast nije prihvatio. Od 1520. sudjelovao u izradbi teza Wormskog edikta protiv Martina Luthera 1521. Nakon 1521. primarno djelovao u Italiji. U diplomatskoj misiji u Milanu 1523–27. zauzimao se za povratak obitelji Sforza, a 1530. zadužen za isplatu svota koje su Mlečani trebali platiti izbjeglicama iz Padove i Vicenze. – Zaštitnik humanista na carskome dvoru, osobito Erazma Roterdamskoga, s kojim se dopisivao, te Albrechta Dürera, koji je 1520. nacrtao njegov portret i grb. Pokopan u trentskoj katedrali.

Citiranje:

Banićević, Jakov. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/banicevic-jakov>.