Somalci

Somalci (Somalijci), narod u Somaliji; oko 8,6 milijuna pripadnika (92,4% stanovništva, 2000). Žive i u Etiopiji (Ogaden, oko 4,9 milijuna), sjeverozapadnoj Keniji (oko 300 tisuća), Džibutiju i drugdje. Po vjeri su muslimani suniti (od XIV. st.). Većina Somalaca tradicionalno se bavi nomadskim stočarstvom (koze, ovce, deve). Skupina Sab u južnoj Somaliji oko rijeka Shabeelle i Jubba bavi se poljodjelstvom. Osnovna je društvena jedinica rer, srodnička skupina koju čine potomci zajedničkoga muškog pretka.

Povijest

Povijest  → somalija, povijest

Jezik

Somalski jezik svrstava se u istočnokušitsku granu afroazijskih jezika. Službeni je jezik Somalije, a njime govori između 13 i 16 milijuna ljudi, od toga oko 8 milijuna u Somaliji. Ostali su govornici rašireni većinom u Džibutiju, Etiopiji i Keniji. Piše se latinicom od 1972., a zabilježen je prvi put u djelima europskih putopisaca i lingvista u XIX. st. Somalski je tipološki sličan ostalim kušitskim jezicima: ima bogat vokalizam (s približno 20 samoglasničkih fonema), sustav s četiri razlikovna tona, gramatičke padeže i rod (muški i ženski), a neobilježeni je poredak sintaktičkih elemenata S(ubjekt) O(bjekt) V (glagol).

Književnost

Somalska pučka usmena književnost seže u daleku prošlost i odlikuje se bogatstvom oblika, osobito pjesničkih. Često se Somalci nazivaju narodom pjesnika: pjesme su nastajale u svim prigodama koje prate ljudski život, djelatnost i pojave u prirodi. Utjecaj te tradicije osjeća se i danas pa pjesme nastaju i prigodom različitih političkih zbivanja (npr. mirenja, u slavu ili kritiku vlasti i slično). Dio te tradicije imao je izrazito didaktičku svrhu (npr. priče o kanibalici Dhegdkeer ili mudru ratniku Caldidu). Nakon prodora islama zamah je dobilo religiozno pjesništvo, osobito u djelu šejka Al-Zayla (XIV. st.). Islamska književna tradicija (uglavnom kao ljubavno i religiozno pjesništvo) razvijala se do XIX. st., kada su se znatnije počeli osjećati europski književni utjecaji i rasti svijest o teškom socijalnom stanju i kolonijalnom ropstvu. U tom razdoblju značajno mjesto zauzimao je pjesnik i borac Muhammed ben Abdalla Said al Hassan (1860–1920), autor poznate pjesme »Poraz nevjernika« (»Gaala leged«). Uzlet književnosti zapaža se 1960-ih, kada su književna djelatnost na somalskom jeziku poticala dva časopisa, »Sahan« i »Horseed«, a osobito kada je književnost dobila pismo, tj. pošto je 1972. uvedeno pismo temeljeno na latinici. Prvi pjesnik koji je pjesme objavio u pisanom obliku bio je Ali Husein Hirsi (somalski Cali Xuseen Xirsi, r. 1949), premda su se njegove pjesme i dalje prenosile usmenim putem i širile putem radija. Pjevao je o političkim i socijalnim prilikama (npr. pjesma protiv uvoza automobila dok narod živi u bijedi). U razdoblju socijalističke Somalije isticao se Cabdulqaadir Xirsi »Yamyam« (r. 1949) domoljubnim pjesmama i zauzimanjem za ženska prava. Od prozaika, u pisanom obliku prvi se javio Faarex Maxamed Jaamac Cawl (1937–92) uglavnom didaktičkim romanima (npr. o prednostima pismenosti »Neznanje je neprijatelj ljubavi« – »Aqoondarro waa u nacab jacayl«, 1974). Tegobne političke i društvene prilike u Somaliji (višegodišnja glad, bijeda i nepismenost, teritorijalna presezanja susjednih država, međuetnički sukobi) česte su teme suvremenih pisaca od kojih mnogi pišu na somalskom (i/ili na arapskom, talijanskom, engleskom) te najčešće (zbog prisile ili po vlastitu izboru) žive u inozemstvu. Istaknuto mjesto među njima zauzimaju prozaik Nuruddin Farah (r. 1945), koji piše na somalskom i engleskom, često na tragu magičnoga realizma (»Tallow waa talee ma«, 1973; »Zemljovidi« – »Maps«, 1986), romanopisac, dramatičar i novinar Maxamed Daahir Afrax (r. ? 1951), koji piše na somalskom, arapskom i engleskom, književnica Waris Dirie (r. 1965), autorica zapažene autobiografske proze na engleskom i drugi.

Somalci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57118>.