spin-orbitno međudjelovanje

spin-orbitno međudjelovanje, pojava rascjepljenja energijskih razina koja nastaje u atomu kao posljedica međudjelovanja spinskog i orbitalnoga gibanja elektrona. Budući da se elektron sa spinom ponaša kao mali magnet, on se može orijentirati paralelno ili antiparalelno magnetskomu momentu koji potječe od gibanja elektrona oko jezgre. Stanja s paralelno orijentiranim magnetskim momentima više su energije, a s antiparalelno orijentiranim magnetskim momentima razmjerno niže energije. Za atome poput vodika (s jednim elektronom u najvišoj ljusci), učinak spin-orbitnoga međudjelovanja unesen u Schrödingerovu jednadžbu (temeljnu jednadžbu kvantne mehanike) zajedno s relativističkim popravkom opisuje ukupnu finu strukturu atoma, tj. cijepanje energijske razine danoga glavnog kvantnoga broja na odgovarajući niz podrazina. (→ stark, johannes; zeemanov efekt)

spin-orbitno međudjelovanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57436>.