Banska konferencija

Banska konferencija, ustanova što ju je Hrvatski sabor utemeljio 1685. ovlastivši bana da u slučaju nemogućnosti održavanja regularnoga saborskog zasjedanja sazove šesteročlani odbor, sastavljen od duhovnih i svjetovnih osoba, koji će se baviti samo onim pitanjima kojih se rješavanje, zbog mogućih štetnih posljedica za zemlju, nije moglo odgađati do vremena kad će ponovno biti moguće sazvati Sabor. Pravo da sazove takav odbor, kada je ban odsutan iz zemlje, ili pak kada je banska stolica prazna, imao je od 1693. i zagrebački biskup kao banski namjesnik. U tom je slučaju članove odbora morao imenovati Sabor na svojem redovitom zasjedanju, pa je zbog toga to tijelo imalo značenje saborskog odbora s posebnim ovlastima. Zaključci banskih konferencija nisu imali snagu zakona, no trebalo ih je obvezatno provoditi na svim razinama vlasti. Predmeti o kojima su konferencije raspravljale, odnosno njihovi zaključci, morali su biti predočeni na prvom redovitom zasjedanju Sabora radi dobivanja potvrde. Tek nakon toga moglo ih se uvrstiti među saborske zaključke. Ustanovu Banske konferencije Sabor je ukinuo 1701.

U izmijenjenu obliku ustanova Banske konferencije iznova se javlja u 1860-ima. U razdoblju obnove ustavnoga stanja, a u vezi s pripremama za saziv Hrvatskoga sabora, ban J. Šokčević, uz dopuštenje Franje Josipa I., u studenome 1860. sazvao je konferenciju sastavljenu od 55 uglednih javnih djelatnika, koja je, s podužim prekidom, raspravljala do siječnja 1861. Konferencija je, uz ostalo, vladaru iznijela predstavku u kojoj je izrazila težnju za ujedinjenjem Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom i za priključenjem Hrvatskoj triju istarskih kotara (Volosko, Labin, Novigrad) i kvarnerskih otoka, želju za osnivanjem Hrvatske dvorske kancelarije kao najviše upravne vlasti, neovisne o Ugarskoj, te molbu za proglašenjem uredbe o županijama. God. 1862. Šokčević je ponovno sazvao Bansku konferenciju, koja je raspravljala o željezničkoj problematici. U veljači 1865., uoči otvaranja Sabora, koji nije sazivan od 1861., sazvana je još jednom Banska konferencija, ovaj put radi utvrđivanja izbornoga reda.

Banska konferencija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5747>.