Srijemska Mitrovica

Srijemska Mitrovica (srpski Sremska Mitrovica, madžarski Szávaszentdemeter), grad i pristanište na Savi u Srijemu, Vojvodina, Srbija; 37 751 st. (2011). Kulturno, gospodarsko i trgovačko središte plodne poljoprivredne okolice. Muzej Srijema (osnovan 1885), kazalište (osnovano 1946). Pravoslavna crkva sv. Velikomučenika Dimitrija iz 1794., katolička župna crkva sv. Dimitrija iz 1811. Razvijena je prehrambena (šećerana, pivovara, tvornica mesnih konzervi i dr.), elektrotehnička i metalna (čelične armature za građevinarstvo) industrija, proizvodnja obuće, a donedavno i jaka industrija celuloze i papira; brodogradnja. – U predrimsko doba to su područje nastanjivala ilirsko-panonska plemena, koja je u IV. st. pr. Kr. potisnulo keltsko pleme Skordisci. U III. st. pr. Kr. ondje se razvio keltski opidum. Premda se prvi put spominje tijekom panonskoga ustanka dvaju Batona god. 6–9. kao važno rimsko vojno uporište Sirmij (Sirmium), Rimljani su ga osvojili već 34. pr. Kr. Za vladavine Flavijevaca Sirmij je u I. st. pr. Kr. stekao status kolonije. Dioklecijanovim reformama Carstva god. 279. postao je glavnim gradom provincije Druge Panonije (Panonnia Secunda). Od sredine III. st. u Sirmiju je postojala kršćanska zajednica. U doba tetrarhije (četverovlađa) Sirmij je bio prijestolnica rimskog cara Galerija, koji je vladao Ilirikom s Makedonijom i Grčkom. Od rimskoga Sirmija sačuvani su dijelovi obrambenih zidova i kula, ostatci javnih građevina (bazilika, vijećnica). Uz izvangradske ceste smješteno je nekoliko nekropola s nadgrobnim spomenicima i kamenim sarkofazima. Neposredno prije propasti Zapadnorimskoga Carstva bio je pod vlašću Huna (oko 450), Langobarda, Gepida, Istočnih Gota i od 535. Bizantskoga Carstva, u sastavu kojega je ostao sve do 582. kada su ga osvojili i razorili Avari i Slaveni. Na ruševinama antičkoga grada razvilo se srednjovjekovno naselje koje se nalazilo u sastavu Avarskoga kaganata (VI–VIII. st.), potom naizmjence bilo pod vlašću Bugarskog i Bizantskoga Carstva (IX–XI. st.) te Ugarske, u sastavu koje je ostao do pada pod osmansku vlast između 1521. i 1526. Za osmanske vladavine Mitrovica je bila u sastavu Srijemskoga sandžaka, a osvojile su ju habsburške postrojbe tijekom Velikoga (Bečkoga) rata za oslobođenje (1683–99) te priključile Vojnoj krajini. Nakon ukidanja krajine ušla je u sastav Hrvatske kao dio Srijemske županije (1880–1922). Za Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevine Jugoslavije bila je u sastavu Srijemske oblasti (1922–29), Drinske banovine (1929–31) i Dunavske banovine (1931–41). U međuratnom razdoblju u Mitrovici se nalazila kaznionica u kojoj su robijali naraštaji političkih zatvorenika. Za II. svjetskog rata bila je u sastavu Nezavisne Države Hrvatske kao dio velike župe Vuke. Tada je stara kaznionica bila pretvorena u ustaški radni logor. U poslijeratnoj Jugoslaviji pripala je Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Srijemska Mitrovica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57622>.