struka(e): |

Stankovci (do 1910. Stankovac), naselje i općinsko središte u Dalmaciji (Ravni kotari), 18 km jugoistočno od Benkovca; 634nbsp;st. (2021). Leži u blizini Vranskoga jezera, na 170 m apsolutne visine. Uzgoj vinove loze i dr.; stočarstvo (najviše ovca). – Naselje je nastalo u srednjem vijeku podno utvrde Velim. U XVI. st. bilo je poprište mletačko-turskih sukoba, a pod osmanskom vlašću nalazilo se od 1546. do početka Morejskoga rata (1684). U tom je razdoblju starosjedilačko stanovništvo bilo raseljeno. Nakon oslobođenja, na poticaj franjevaca ondje se doselilo novo stanovništvo, a 1747. bila je uspostavljena nova katolička župa u sastavu Skradinske biskupije. Od 1828. stankovačko je područje pripojeno Šibenskoj biskupiji. Posebna stankovačka općina postojala je do 1962., kada je ukinuta i pripojena općini Benkovac. Obnovljena je 1993. u nešto smanjenu teritorijalnom opsegu. Za Domovinskoga rata (1991–95) Stankovci su bili važno hrvatsko uporište na granici prema područjima okupiranima od Srba u šibenskom i biogradskom zaleđu. Broj stanovnika rastao je od 687 st. 1857. na 1822 st. 1953., od kada je u padu. – Na lokalitetu Klarića kuće otkriveno je jedno od najstarijih starohrvatskih groblja (VIII. st.), a tamošnji su nalazi važan izvor za poznavanje rane faze starohrvatske materijalne kulture. Župna crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima izgrađena je 1885. u neoromaničkom stilu. U obližnjem Budaku nalaze se ostatci kaštela (kula) te crkva sv. Katarine s temeljima iz srednjega vijeka (pregrađena u XVIII. st.). Crkva Porođenja Marijina u Podrebači (spominje se od početka XV. st.) bila je pregrađena u XVII. i XVIII. st. Kraj Klarića kuće nalazi se kapela sv. Nikole Tavelića, koji se prema predaji rodio u Velimu.

Citiranje:

Stankovci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/stankovci>.