stopa

stopa.

1. Prastara mjerna jedinica duljine, npr. rimska stopa (lat. pes), vrijednosti 0,295 m. Posljednji put definirana kao (1/6) hvata, tj. stopa = 0,316 080 m. U nas je i naziv za fut (→ hvat).

2. Temeljna jedinica u analizi ritma u fonologiji. Označava se simbolom Σ. Sastoji se od dvaju ili više slogova, od kojih je jedan naglašen. Najčešće se spominje u vezi s tzv. naglasnim ritmom. Jedan je od ključnih pojmova metričke fonologije, gdje se stope poimaju kao jedinice metričke strukture koje se na višoj razini povezuju u fonološke riječi. U nekim jezicima, npr. baltičkima, stopa je najvažnija jedinica ritmičke organizacije.

3. Najmanja ritmička jedinica u kvantitativnom metričkom stihu, koji su konačno oblikovali antički Grci. Osnovni impuls ritma u metričkom versifikacijskom sustavu daje izmjenjivanje dugih (–) i kratkih (∪) slogova, koji tvore stopu. Stih se sastoji od dviju do osam stopa. Za izgovor kratkih slogova bilo je potrebno vrijeme od jedne more (otprilike 2/5 sekunde), a za izgovor dugih vrijeme od dvije more. Svaka stopa nosi po jedan ritmički udar (iktus), i to je obično prvi slog u stopi. Najkraća stopa, koja se sastoji od dvaju kratkih slogova, zove se, prema grčkoj metrici, pirihij (∪∪), ostale su dvosložne stope trohej ili horej (–∪), kojemu je prvi slog dug, a drugi kratak, jamb (∪–), kojemu je prvi kratak, a drugi dug, i spondej (– –), koji se sastoji od dvaju dugih slogova. Trodijelne su stope daktil (–∪∪), amfibrah (∪–∪), anapest (∪∪–), tribrah (∪∪∪), molos (– – –), kretik (–∪–), bakhej (∪– –) i antibakhej (– –∪). Po dvije stope mogu se spojiti u jednu cjelinu (metar), npr. trohej i jamb tvore horijamb (–∪∪–), jamb i trohej antispast (∪– –∪). Postoje i druge četverosložne stope: peon (prvi –∪∪∪, drugi ∪–∪∪, treći ∪∪–∪ i četvrti ∪∪∪–), jonik (sastavljen od spondeja i pirihija) i epitrit, složen od triju dugih i jednoga kratkoga sloga. Dva troheja, jamba ili anapesta čine dipodiju, a postoje tripodije, tetrapodije itd. Dvije se dipodije nazivaju dimetrom. Podjela stiha na stope pokušala se poslije prenijeti i na tonski (kvalitativni) stih, kojemu u cijelosti ne odgovara te često remeti izvorni ritam dotičnoga jezika.

stopa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58268>.