Barban

ilustracija
BARBAN, gotička kustodija u župnoj crkvi sv. Nikole

Barban, naselje 29 km sjeveroistočno od Pule i 16 km jugozapadno od Labina, jugoistočna Istra; 218 st. (2011). Leži nad dolinom Raše, uz cestu Pula–Labin. Poljodjelstvo i stočarstvo. Seoski turizam; strelište za glinene golubove. Ondje se od 1976. održava viteška igra Na prstenac (najstariji spomen iz 1696). Središte naselja činio je kaštel, kojemu je sjeverni dio adaptiran 1700. u veliku jednobrodnu crkvu sv. Nikole. U crkvi je gotička kustodija iz XV. st., slike majstora venecijanskih radionica iz XVI–XVIII. st., barokna drvena plastika iz XVIII. st. te sitni crkveni predmeti iz razdoblja renesanse i baroka. Zvonik je nadograđen na srednjovj. kulu. Istočni dio kaštela preuređen je 1606. u palaču Loredan s trijemom u prvom katu. Dvoja gradska vrata sagrađena su u XVIII. st.: Vela vrata s grbom obitelji Loredan, koja vode na glavni trg, i Mala vrata, do kojih vodi ulica sa zgradom općinske vijećnice s tornjem za sat (1555). Pred Velim vratima nalazi se bratovštinska crkva sv. Antuna Opata (pučka gotika, na zidovima i šiljastom svodu nalaze se freske s poč. XV. st. pod tal. utjecajem). U crkvi sv. Jakova nalaze se freske iz sreine. XV. st. s prikazom legende sv. Jakova, jedinim takvim ciklusom očuvanim u Hrvatskoj. – Prvi spomen 740. Srednjovjekovnoi kaštel i komun pripadaju isprva pazinskoj gospoštiji, od 1374. Habsburgovcima, a od 1516. su u vlasti Venecije, koja ih 1535. prodaje patricijskoj obitelji Loredan (do 1869). Stradava tijekom uskočkih provala 1610. i 1612. Potkraj mletačke vladavine dolazi do talijanizacije, ali jaka glagoljaška tradicija (natpisi, grafiti, ustanova župana) svjedoči o izrazito hrvatskom etničkom obilježju naselja.

Barban. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.7.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5836>.