Strizivojna, naselje i općinsko središte u Slavoniji; 2027 st. (2021). Leži na 89 m apsolutne visine, 12 km južno od Đakova, uz raskrižje željezničkih pruga Zagreb–Vinkovci i Bosanski Šamac–Slavonski Šamac–Đakovo–Osijek. Gotovo u potpunosti sraslo s Vrpoljem. Župna crkva sv. Martina, sagrađena 1836., a proširena 1937. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). Preradba drveta (pilana, proizvodnja parketa). – Na širem području današnjega naselja, između željezničke pruge Zagreb–Vinkovci i potoka Brežnica, pronađeni su ostatci iz razdoblja prapovijesti i antike. Selo Strizivojna oblikovalo se vjerojatno već u kasnom srednjem vijeku, a od XVI. do kraja XVII. st. nalazilo se pod osmanskom vlašću. U povijesnim se izvorima prvi put spominje 1698. u Sumarnom popisu Slavonije, gdje je zabilježeno kao Sztrisanyai seu Strisinyo. Ponovno se spominje (pod nazivom Pagus Sztrisivoina) te detaljnije opisuje u Popisu Đakovštine (Conscriptio districtus Diakovensis), što ga je 1702. zabilježio »nadzornik dobara« Emerik Sadecki. U hrvatskom prijevodu toga djela, koje je 1725. napisao đakovački biskup Petar Bakić, zabilježeno je i pod nazivom Striživojna, koji se, zajedno s današnjim nazivom naselja, koristio sve do početka XX. st. U prvoj polovici XVIII. st. Strizivojna je bila dijelom đakovačkoga biskupskog vlastelinstva, a 1745. priključena je novoutemeljenoj slavonskoj Vojnoj krajini, od 1747. u sastavu brodske regimente. U crkvenom ustroju od 1785. nalazila se u sastavu vrpoljačke župe, a 1928. utemeljena je samostalna župa.
