STRUKE:

stroncij

stroncij (prema stroncijanit), simbol Sr (znanstv. lat. strontium), kemijski element iz skupine zemnoalkalijskih elemenata (atomski broj 38, relativna atomska masa 87,62), s četiri prirodna, stabilna izotopa (maseni brojevi 84, 86, 87, 88, najobilniji 88Sr, 82,58%) i više umjetnih, radioaktivnih. U prirodi se pojavljuje samo u spojevima; najvažniji su minerali → stroncijanit i → celestin. Stroncij je 1790. u stroncijanitu otkrio irsko-škotski kemičar Adair Crawford, a 1808. izolirao ga je → H. Davy. To je srebrnast, kovak i rastezljiv metal, mekan, gustoće 2,64 g/cm³, tališta 777 °C, dobar vodič elektriciteta, kemijski vrlo reaktivan (reagira i s vodom), čuva se u petroleju. Dobiva se elektrolizom taline stroncijeva klorida ili redukcijom stroncijeva oksida aluminijem. Metalni stroncij rabi se za uklanjanje tragova plinova iz visokoga vakuuma te kao sastojak nekih aluminijskih slitina. Izotop 87Sr primjenjuje se pri određivanju starosti stijena, radioizotopi 89Sr (kao sastojak lijeka) i 90Sr (snažan izvor β-zračenja) rabe se pri liječenju raka kostiju. Izotop 90Sr zbog dugoga je vremena poluraspada (28,78 god.) vrlo pogodan kao izvor energije, npr. za svemirske letjelice. Nastaje u znatnim količinama pri eksploziji nuklearnog oružja, pa je zato najopasniji sastojak radioaktivnih oborina, jer iz njih dospijeva u mlijeko i mliječne proizvode i preko njih u čovječji organizam, gdje se zbog sličnosti s kalcijem ugrađuje u kosti te uzrokuje rak kostiju i leukemiju.

Stroncij je u spojevima dvovalentan, soli su mu po svojstvima slične kalcijevima, ali su zbog skupoće tržišno manje važne. Stroncijev klorat, Sr(ClO3)2, i stroncijev nitrat, Sr(NO3)2, služe u pirotehnici jer daju vatri jarkocrvenu obojenost. Stroncijev kromat, SrCrO4, pod imenom žuti ultramarin i stroncijsko žutilo, blještavo je žuta slikarska boja. Stroncijev karbonat, SrCO3, primjenjuje se u katodnim cijevima televizora u boji kao apsorber rendgenskih zraka. Danas se najviše stroncija troši za izradbu permanentnih magneta sa stroncijevim feritom, koji se rabe u malim električnim motorima; potrebna magnetska smjesa priređuje se taljenjem pod tlakom smjese stroncijeva karbonata i željeznoga(III) oksida.

stroncij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58455>.