STRUKE:

Stuart

Stuart ili Stewart [stjụət] (Steuart), škotska plemićka i kraljevska dinastija koja je vladala Škotskom (1371–1649. i 1660–1714) i Engleskom (1603–49. i 1660–1714). Podrijetlom iz Bretanje u današnjoj Francuskoj. Prvi poznati predak Stuarta, Flaald ili Flaithri I. (? – oko 1080), bio je u XI. st. dvoranin gospodara pokrajine Dol u Bretanji, Njegov unuk, Flaald ili Flaithri II. (?–oko 1114), preselio se kao pristaša engleskoga kralja Henrika I. u Englesku, a njegovi potomci u Škotsku, gdje je njegov unuk Walter (?–1177) stupio u službu škotskoga kralja Davida I. te za vladavine kralja Malcoma IV. (1153–65) stekao 1157. nasljednu čast majordoma (steward), po čemu je dinastija dobila ime. Šesti nasljedni majordom Walter Stuart (1293–1326) oženio se Marjori (Marijom), kćeri škotskoga kralja Roberta I. Brucea. Njihov sin Robert II. bio je 1371. okrunjen za škotskoga kralja. Njegovi muški potomci u izravnoj liniji vladali su Škotskom do 1542. kada je umro Jakov V. Na prijestolju ga je potom naslijedila kći Marija I. Stuart, čiji je sin Jakov VI. kao škotski kralj (od 1567) stupio 1603. i na englesko prijestolje (kao Jakov I.). Engleska građanska revolucija privremeno je prekinula vladavinu Stuarta (pogubljenje Karla I. 1649). Restauracija 1660 (nakon militarističko-republikanske diktature O. Cromwella) opet ju je uspostavila. S obzirom na to da je Jakov II. (1685–88) htio rehabilitirati katolicizam i uspostaviti apsolutizam, protiv sebe je okrenuo i vigovce i torijevce, koji su ga detronizirali i za kraljicu i kralja postavili njegovu kćer Mariju II. Stuart i njezina supruga Vilima III. Oranskoga (Glorious Revolution). Nakon Vilimove smrti prijestolje je naslijedila Ana Stuart (1702–14), budući da je njezinu polubratu Jamesu Edwardu (1688–1766) kao katoliku bilo uskraćeno pravo na britansku krunu na temelju Act of Settlement (1701). Pravo na britansko prijestolje potraživao je i njegov sin Charles Edward (1720–88), poznat kao Bonnie Prince Charlie, čiji je oružani pokušaj osvajanja krune završio porazom 1746. u bitki kraj Cullodena. Smrću njegova brata Henryja Benedicta (1725–1807), kardinala i vojvode od Yorka, izumrla je kraljevska loza Stuarta. Sporednu granu Stuarta osnovao je John, drugi sin četvrtoga nasljednog majordoma Alexandra. Njegovi potomci stekli su 1356. kotar Darnley po kojem je ta grana Stuarta nosila plemićki pridjevak, a 1488. grofoviju Lennox (poslije vojvodstvo). God. 1565. lord Henry Stuart Darnley oženio se svojom rođakinjom Marijom I. Stuart, čime su se dvije grane Stuarta ponovno ujedinile. Vladarski članovi dinastije: Robert II. (1371–90), Robert III. (1390–1406), Jakov I. (1406–37), Jakov II. (1437–60), Jakov III. (1460–88), Jakov IV. (1488–1513), Jakov V. (1513–42), Marija I. Stuart (1542–67), Jakov VI. ili Jakov I. (1567–1625), Karlo I. (1625–49), Karlo II. (1660–85), Jakov VII. ili Jakov II. (1685–88), Marija II. Stuart (1689–94) i Ana Stuart (1702–14).

Stuart. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58503>.