struka(e):

sulatičnice (Sympetalae), naziv za sve biljke dvosupnice sa sulatičnim vjenčićem koji se tijekom evolucije razvio međusobnim srašćivanjem latica. Takav cvjetni vjenčić ima cjevast, valjkast, ljevkast, zvonast ili tanjurast oblik, a rub mu je cjelovit, zupčast, krpast ili više ili manje duboko razdijeljen. U nekih je pravilan (aktinomorfan), u drugih dvosimetričan (zigomorfan), nerijetko dvousnat. U starijim sustavima biljnoga carstva sulatičnice su se smatrale taksonomskom skupinom (Sympetalae). Danas se taj naziv uzima kao morfološka značajka (tzv. sulatičnost) koja se u procesu evolucije dvosupnica razvila na različitim razvojnim linijama (polifiletski), pa pojedine uže skupine sulatičnica pripadaju ne samo različitim porodicama već i višim taksonomskim jedinicama (podrazredima, redovima) u okviru razreda dvosupnica. Prema današnjem shvaćanju, najveći dio sulatičnica u okviru razreda dvosupnica pripada podrazredu Asteridae (Sympetalae, tj. sulatičnice u užem smislu) s desetak ili više redova s mnogim porodicama, od kojih su neke i u našoj flori znatno zastupljene, npr. → glavočike, → usnače, → zvončići, sirištare, → oštrolisti, → pomoćnice, → broćevi, → strupnikovice ili zijevalice, → kozokrvnice. Manji dio sulatičnica pripada drugim podrazredima, npr. → bundeve, vrijesovi i → jaglaci podrazredu Dilleniide, dok npr. vranjemili pripadaju podrazredu Caryophyllidae. Taksonomija sulatičnica, međutim, još nije konačno ustaljena.

Citiranje:

sulatičnice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sulaticnice>.