Sulejman II. Kanuni

ilustracija
SULEJMAN II. KANUNI
ilustracija1ilustracija2

Sulejman II. Kanuni (arapski Qānūnī: zakonodavac, po europskim historiografima Veličanstveni ili Veliki), osmanski sultan od 1520 (Trabzon, 6. XI. 1494Siget, 7. IX. 1566). Za njegove duge vladavine osmanska je moć dosegnula vrhunac, a Carstvo najveće teritorijalno proširenje osvajanjima ostataka Srbije, većega dijela Slavonije i Ugarske, otoka na Egejskom i Jonskome moru, dijela Gruzije, Krima, Mezopotamije, Jemena, Tripolisa, Tunisa i Alžira. Godine 1521. zauzeo je Šabac i Zemun, opustošio istočni Srijem i nakon dvomjesečne opsade ušao u Beograd, ključnu tvrđavu za prodiranje u srednju Europu. Godine 1522. osvojio je Rod; 1526. krenuo je na Ugarsku te je, prešavši Dravu kraj Osijeka, potukao na Mohačkom polju slabu vojsku hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika II. Uskoro je, međutim, napustio Ugarsku kako bi suzbio pobunu u Maloj Aziji. Godine 1529. krenuo je na novi vojni pohod, dopro do Beča i opsjeo ga (prva opsada Beča), ali je bio odbijen. Drugi njegov prodor prema Beču 1532. zaustavio je Nikola Jurišić kraj Kőszega, nakon čega se osmanska vojska vratila, pustošeći Štajersku, Podravinu i Posavinu. Godine 1535. Sulejman je s Francuskom sklopio politički ugovor i trgovačku konvenciju; 1533. postavio je za zapovjednika cijele osmanske flote Hajredina Barbarossu, koji mu je osigurao prevlast na Sredozemnome moru i na sjevernoafričkoj obali. Sulejmanov posljednji vojni pohod na Ugarsku zaustavio je Nikola Zrinski 1566. pod Sigetom, gdje je Sulejman i umro. Za njegove vladavine bili su skršeni posljednji buntovnički pokreti u unutrašnjosti, bilo je organizirano sudstvo i mnogobrojnim zakonima utvrđeno kazneno pravo, bila su uređena pitanja posjeda i ovisnosti seljaka o feudalcima. Politička i gospodarska moć Carstva uvjetovala je uspon umjetnosti i književnosti, a Carigrad (Istanbul) postao je intelektualno središte islama. Sulejman je i sam pisao stihove pod pseudonimom Muhibbi. Uoči posljednjega pohoda na Beč 1566. sagradio je kraj Osijeka, za prelazak vojske iz Slavonije u Ugarsku, znameniti most prema projektu M. K. Sinana. Most se protezao od današnje Tvrđe u Osijeku do Darde u duljinu od približno 8 km, a bio je širok oko 6 m. Sulejmanov most ušao je u povijest kao jedan od najduljih mostova na svijetu, a njegovi su ga suvremenici nazivali »osmim svjetskim čudom«. Godine 1664. dijelom ga je zapalio hrvatski ban Nikola VII. Zrinski, a uništen je bio 1686. tijekom Velikoga (Bečkog) rata za oslobođenje.

Sulejman II. Kanuni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 27.5.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58713>.