struka(e):
ilustracija
SUNCOKRET, Helianthus annuus

suncokret (Helianthus annuus), jednogodišnja biljka iz por. glavočika (Asteraceae), roda Helianthus. Rod obuhvaća 12 jednogodišnjih i 36 višegodišnjih vrsta. Stabljika kultiviranoga suncokreta nerazgranata je (kod uljnih tipova), do 2,2 m visoka, a na vrhu završava cvatom – glavicom. Središnji su cvjetovi na glavici cjevasti, dvospolni i plodni, a rubni su jezičasti i neplodni, najčešće žute boje. Na glavici uljnoga suncokreta može biti 600 do 2000 cjevastih cvjetova koji daju plod rošku (achenium), što se sastoji od ljuske i jezgre iz koje se dobiva ulje. Plod današnjih hibrida suncokreta sadrži 46 do 54% ulja i 15 do 21% bjelančevina u suhoj tvari. U ljudskoj prehrani suncokretovo ulje jedno je od najkvalitetnijih biljnih ulja, a po sastavu → masnih kiselina slično je maslinovu ulju. U industrijskoj preradbi služi za proizvodnju margarina, majoneza i biljnih masti. Rabi se i za izradbu boja, lakova i stearina te za podmazivanje i pogon (biodizel) motornih vozila. Nakon ekstrakcije ulja ostaju pogače koje su vrlo kvalitetna stočna hrana. Po zasijanim površinama i proizvodnji, suncokret se ubraja u četiri najvažnije uljne kulture u svijetu. Suncokret se u 2005. u svijetu uzgajao na 22 815 030 ha i ostvarivao se prosječan prinos sjemena od 1,32 t/ha, a u Hrvatskoj na 49 769 ha s prosječnim prinosom od 1,57 t/ha. Najveći su proizvođači suncokreta Rusija, Argentina, Ukrajina, Francuska i Indija.

Citiranje:

suncokret. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/58775>.