struka(e):
ilustracija
SUPOVI, bjeloglavi sup, Gyps fulvus
ilustracija
SUPOVI, veliki sup, Torgos tracheliotus

supovi (orlušine), ptice strvinari iz por. jastrebova (Accipitridae). Duge su do 1,5 m, hrane se isključivo uginulim životinjama pa djeluju kao čistači u okolišu i sprječavaju širenje zaraza. Budući da svoj plijen ne hvataju, pandže su im tupe i nerazvijene, ali im je zato kljun oštar, jak i savinut, prilagođen kidanju strvine. Volja im je prostrana, pa mogu gladovati i dulje vrijeme. Poznatije vrste: bjeloglavi sup (Gyps fulvus), himalajski sup (Gyps himalayensis), indijski sup (Gyps indicus). Jedina je grabežljiva vrsta afrički veliki sup (Torgos tracheliotus). Tijekom XX. st. izumrle su tri vrste strvinara: sup starješina (Aegypius monachus), crkavica (Neophron percnopterus) i kostoberina (Gypaetus barbatus). Jedina je vrsta supova u Hrvatskoj bjeloglavi sup. On može težiti do 11 kg, a raspon mu je krila do 2,8 m. Nastanjuje kvarnerske otoke Cres, Krk, Plavnik i Prvić te Nacionalni park Paklenica. Na otocima se gnijezdi na klisurama nad morem. Procjenjuje se da u Hrvatskoj obitava 85 parova. Mladunci iz Hrvatske lutaju oko 5 god. pa su pronađeni širom južne i jugoistočne Europe i u nekim dijelovima Afrike. Nakon toga se vraćaju i osnivaju vlastite obitelji. Ženka godišnje snese jedno jaje, inkubacija kojega traje 2 mjeseca. Lete brzinom i do 160 km/h, a u zatočeništvu žive do 55 godina. U Hrvatskoj je bjeloglavi sup ugrožena vrsta.

Citiranje:

supovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/supovi>.