STRUKE:

Adžarija

ilustracija
ADŽARIJA, Batumi

Adžarija (Adžaristan; Adjara), autonomna republika u jugozapadnoj Gruziji; 2900 km², 333 953 st. (2014). Pretežito planinsko područje; zauzima ogranke Maloga Kavkaza (Arsijansko gorje, 2987 m) i usku nizinu uz obalu Crnoga mora. U primorju suptropska klima sa srednjom temperaturom u siječnju 5 do 8 °C, u kolovozu 21 do 23 °C; godišnja količina oborina (Batumi) oko 2500 mm. U planinskom dijelu, između 500 i 1800 m apsolutne visine klima je umjerena, a iznad 1800 m hladna. Rijeke pripadaju slijevu Crnoga mora; glavne su Adžarisckali (Acharistskali), Čoroh (Chorokhi). Oko 50% teritorija pokriveno je šumama, koje su do 500 m apsolutne visine listopadne, do 1500 m miješane (bukva i četinari). U primorju je vegetacija suptropska. Stanovnici su većinom Gruzijci muslimanske vjere (Adžarci, 93,4%, 2002) te Rusi (2,4%) i Armenci (2,4%). Najnaseljeniji je primorski pojas. Na gradsko stanovništvo otpada 50% od ukupnog broja stanovnika. Glavni grad i najveća luka Batumi. U primorju uspijevaju čaj, agrumi, tung, datulja, duhan i vinova loza. Od žitarica se najviše uzgaja kukuruz. U planinskom području stočarstvo (goveda) i šumarstvo. Najvažnija industrijska grana preradba nafte u Batumiju; nafta se dovodi naftovodom iz Bakua (Azerbajdžan), željeznicom iz luke Supsa i dr. Drvna, brodograđevna, strojarska, elektrotehnička, kemijska, farmaceutska, prehrambena i kožarska industrija; sušionice čaja, tvornice duhanskih proizvoda. Zračna luka u Batumiju.

Od VI. do IV. st. pr. Kr. dio antičke Kolhide, a poslije Iberije; od VI. st. u sastavu gruzijske države Lazike. Od X. st. pripadala Gruziji, u XI. st. osvojili je Seldžuci, a u XIII. Mongoli. Od XVII. st. pod osmanskom vlašću; zbog islamizacije zemlju potresaju ustanci do druge polovice XIX. st. Godine 1878. pripojena Rusiji, 1917–21. pripadala neovisnoj Gruziji, a potom u sastavu Gruzije kao Adžarska ASSR, odnosno Adžarska republika nakon osamostaljenja Gruzije.

Adžarija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=593>.