struka(e): povijest, hrvatska

Škrlec Lomnički (Škerlec, Skerlecz de Lomnicza), hrvatska plemićka obitelj iz Turopolja. Njezinim je članovima plemstvo bilo potvrđeno 1608. Pridjevak de Lomnicza dobili su prema posjedu Gornja Lomnica, osim kojega su posjedovali i Malu Mlaku u Turopolju te Zamršje u okolici Karlovca. U XVII. st. istaknuo se Nikola (u. 1699), krapinski župnik i zagrebački kanonik. God. 1684. bio je imenovan upraviteljem dubičke utvrde, a za Bečkoga (Velikoga) rata (1684–99) sudjelovao je u vojnim pohodima u Bosni. Službu turopoljskoga župana obavljali su Sigismund (1716–21., 1724–27., 1733–37) i general major Gabro (1749–59. i 1763–66., 1768). U XVIII. st. istaknuli su se Nikola i njegov brat Petar (1728–63), koji je 1756–63. bio protonotar Hrvatskoga Kraljevstva i turopoljski župan. Njegova udovica Barbara prodala je 1802. imanje Gornju Lomnicu obitelji Špišić. Petrov sin Adam (u. 1793) bio je zagrebački podžupan (1791) i hrvatski nuncij na saboru u Budimu (1790. i 1792). Iz ugarske grane obitelji, koja je sredinom XIX. st. dobila barunski naslov, istaknuo se hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Ivan.

Citiranje:

Škrlec Lomnički. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/skrlec-lomnicki>.