STRUKE:

Talovci

Talovci, hrvatska plemićka obitelj. Po nekim mišljenima podrijetlom su s otoka Korčule. Talovcima (de Thallowcz) se počinju nazivati od 1434. kada su od Sigismunda Luksemburgovca dobili posjed Topolovicu (tadašnji Tallowcz, Tallocz) nedaleko od Virovitice. Njihov uspon započeo je u prvoj polovici XV. st. kada je kralj Sigismund nastojao ojačati njemu odane rodove (kao npr. Celjske i Albene) te ih postaviti na važnije položaje u kraljevstvu. U izvorima iz XV. st. spominju se četiri brata iz obitelji Talovac, Matko, Ivan, Petar i Franko, koji su zbog svoje odane službe kraljevima dobili velike posjede u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji. Dio svojih posjeda u zaleđu dalmatinskih gradova braća Talovci stekli su 1436. kao vladarovu naknadu za borbu protiv Ivana VI. Frankapana oko baštine Nelipčića. Ivan je 1439. postao vranski prior, a posebice se istaknuo 1440., kada je obranio Beograd od višemjesečne osmanske opsade predvođene samim sultanom Muratom II. Poginuo je 1445. u sukobu s Celjskima. Franko, koji je za vladavine kralja Sigismunda bio severinski ban, također se istaknuo u obrani Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Sudjelovao je u nekoliko sukoba s Osmanlijama (npr. kraj Varne 1444), a 1448. poginuo je u drugoj bitki na Kosovu. U dinastičkim borbama (1440–43), što su se vodile između Vladislava I. Jagelovića i Ladislava V. Postuma, Talovci su stali na stranu prvoga. Porazom kraj Varne i Vladislavovom smrću započelo je razdoblje slabljenja moći obitelji. Nakon Petrove smrti (1453) njegovi nasljednici teško su održavali nadzor nad svojim posjedima te su se na kraju preselili u Slavoniju, gdje su se počeli nazivati Banićima (Bánffy), vjerojatno zbog banske časti koju je obnašao njihov otac. Treba ih razlikovati od Banića Lendavskih, koji su također imali posjede u Slavoniji.

Talovci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60300>.