Tavelić, hrvatska plemićka obitelj iz Šibenika. U izvorima se spominje kao Tavellich, Tavillich, Tavilleus, Tavilleo, Taviglich. Prvi poznati član obitelji koji se spominje u izvorima bio je Bogdan, koji je živio potkraj XIII. i početkom XIV. st. i koji je vjerojatno bio otac Nikole, sv. Obitelj je podržavala Mletačku Republiku u nastojanjima da zavlada Šibenikom pa su Bogdanovi unuci Ivan i Cvjetko (Florius) sa sinovima, otkako je Republika 1412. dobila vlast nad gradom, primali njezin godišnji dohodak. Ivan je 1420. postao knezom (comes) Hvara. Cvjetko je bio sudski prokurator, a njegov sin franjevac Stjepan ishodio je 1461. od šibenskoga kneza zemljište na Prviću za gradnju samostana sv. Marije od Milosti. Potomci Ivana, koji je bio kapetan šibenskog okružja, istaknuli su se u vojnim službama: Toma Klementov bio je pomorski kapetan, a 1453. bio je na četiri godine imenovan kapetanom Šibenika; Alviz Nikolin zbog zasluga u protuosmanskim borbama bio je imenovan nadglednikom mletačkih solana u Zablaću kraj Šibenika. Obitelj se razgranala u XVI. i XVII. st., a neki njezini članovi obavljali su istaknute gradske službe. Tako je Nikola Nikolin 1541. bio egzaminator šibenske općine, Petar Dominikov 1582. sudac Velikoga Dvora te izaslanik u Mlecima, a Alviz Nikolin 1596. notar. U XVII. st. spominje se notar Petar Dominikov, koji se oko 1648. nalazio u osmanskom ropstvu. Nepoznata je sudbina obitelji nakon velike kuge 1649., ali se prezime Tavelić spominje u Šibeniku do druge polovice XVIII. st. Čini se da je već u prvim desetljećima XVI. st. dio obitelji došao u Trogir; Katarina, kći šibenskog i trogirskoga plemića Franje, udala se 1540. za Jakova iz obitelji Celio Cega. Obitelj Celio Tavileo izumrla je u prvoj polovici XVII. st.
