struka(e):

Basiljević (Bassegli, Basselo, Baseyo, Baxeio, Vasiljević, Baseljić), dubrovačka plemićka obitelj, podrijetlom iz Kotora. Najvjerojatnije je ogranak kotorske obitelji Drago jer je osnivač roda Basiljevića u Kotoru bio Bazilije Drago (u. 1326). Ogranak u Dubrovniku osnovao je Basilius de Basilio, koji se ondje spominje 1314. Tijekom stoljećâ članovi obitelji isticali su se u javnom, gospodarskom i kulturnom životu grada. Potkraj XV. i početkom XVI. st. djelovao je teolog i humanist Toma. Obitelj se bavila trgovinom i izvan granica Europe. Početkom XVII. st. u javnome životu Dubrovnika ističe se Marko. Drugi Marko (1634–1705) u Veneciji posjeduje trgovačku tvrtku, a iza njega je ostala velika knjižnica i numizmatička zbirka. Tijekom XVIII. st. obitelj se uzdržavala od prihoda sa zemljišnih posjeda. Markov sin Tomo (Dživo Tomo; 1669–1740) stupio je u habsburšku vojsku i borio se protiv Osmanlija; 1740. knez u Župi dubrovačkoj. Njegovi potomci isticali su se u javnom i kulturnom životu grada, a sin Jakubica (u. 1805) upravljao je obiteljskim imanjem. Njegov je sin Tomo bio glasoviti erudit i prosvjetiteljski pisac. Tomina sestra Deša (Terezija) udala se za Balda Gučetića, čiji je sin Palo (Pavao) 1806. naslijedio izumrli rod Basiljevića, te tako osnovao novi ogranak Basiljević-Gučetić (Bassegli-Gozze).

Citiranje:

Basiljević. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/basiljevic>.