STRUKE:

Topusko

ilustracija
TOPUSKO, lječilište Toplica
ilustracija1ilustracija2

Topusko, naselje i općinsko središte 12 km jugoistočno od Gvozda, 13 km jugozapadno od Gline, odn. 53 km jugoistočno od Karlovca; 929 st. (2011). Leži u dolini rijeke Gline, uz obronke Petrove i Zrinske gore, na 120 m apsolutne visine. Termalno kupalište i lječilište; više izvora hipertermalne (56° do 72 °C) mineralne (magnezij, kalcij, hidrokarbonat, sulfat) slabo radioaktivne vode, koja služi za liječenje i rehabilitaciju bolesti i ozljeda lokomotornoga, živčanoga i mišićnoga sustava. Turizam. Klasicistička župna crkva sv. Marije od Pohoda iz 1829, ostatci (monumentalno gotičko crkveno pročelje visoko 23 m) srednjovjekovne cistercitske opatije. – Nalazi iz eneolitika i željeznoga doba potvrđuju ranu nastanjenost toga područja. Nije pouzdano utvrđeno je li antički naziv mjesta bio Ad Fines ili Quadrata (kako je označeno na spomeniku Tabula Peutingeriana). Iz rimskog je doba sedam žrtvenika boga Silvana, miljokaz, keramika, novac. U srednjem vijeku naselje se zvalo Toplica, a prvi se put u izvorima spominje 1192. God. 1205. hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Arpadović pozvao je u Topusko cistercite iz Clairvauxa, podigao im crkvu i samostan te darovao posjede i povlastice. Od cijeloga sklopa cistercitske opatije (abbatia Beatae Virginis Mariae de Thoplica) do danas je sačuvano tek gotičko pročelje crkve. Vjerojatno zbog učestalih osmanskih napada, cisterciti su napustili opatiju do početka 1520-ih, a 1558. topuske je posjede dobila Zagrebačka biskupija pa je od tada zagrebački biskup nosio naslov topuskog opata. God. 1593. Osmanlije su razorili naselje, a nakon njihova protjerivanja potkraj XVII. st. ponovno je bilo obnovljeno topusko vlastelinstvo. God. 1784. Topusko je službeno postalo dijelom Vojne krajine. Od početka XIX. st. razvijalo se kao kupalište i lječilište. Za II. svjetskoga rata, od 1943., bilo je dio partizanskoga teritorija te je u njem bilo smješteno sjedište CK KPH, Glavnoga štaba partizanskih snaga i ZAVNOH-a, koji je ondje 8. i 9. V. 1944. održao svoje treće zasjedanje. U XX. st. broj stanovnika rastao je od 153 st. 1900. i 408 st. 1931. na 793 st. 1961. i 1587 st. 1991. Za srpske agresije u rujnu 1991. mjesto je bilo okupirano i opljačkano, a hrvatsko stanovništvo prognano. Mjesto je oslobođeno u akciji »Oluja« u kolovozu 1995.

Topusko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61819>.