trakavice (Cestoda), razred beskolutićavaca; odrasli su nametnici u crijevu kralježnjaka, a njihove ličinke u vezivu, mišićima ili tjelesnoj šupljini člankonožaca, mekušaca, kolutićavaca ili kralježnjaka. Člankovito tijelo (dugo 1 do 15 m) ima oblik vrpce i pokriveno je čvrstom kutikulom. Sastoji se od dvaju glavnih dijelova. Prednji dio (scolex) obuhvaća glavu i vrat. Na nj se nadovezuje trup (strobila), koji se sastoji od 3 do nekoliko tisuća segmenata (proglottides). Glava ima prianjalke ili kukice za pričvršćivanje uz stijenku crijeva domaćina. Trakavice rastu u vratnom dijelu nastankom novih proglotida (strobilacija), pa se tako tijelo neprekidno produžuje. Mladi segmenti uza sam vrat uvijek su vrlo uski, a što se više udaljuju od mjesta nastanka bivaju širi. Probavni i dišni organi, krvni sustav i osjetni organi nisu razvijeni. Trakavice apsorbiraju hranu iz crijeva domaćina osmozom preko svoje kutikule. Gotovo sve su hermafroditi, a razvoj im je veoma složen i vezan uz smjenu domaćina. U svakom zrelom segmentu nalazi se potpuni muški i ženski spolni sustav te je moguća samooplodnja u istom segmentu ili kopulacija izmedu različitih segmenata. Zreli segmenti s oplođenim jajima otpadaju od tijela i izmetom dospijevaju van. Da bi se jaja mogla dalje razvijati, potrebno je da dođu u probavni sustav određenoga prijelaznoga domaćina, gdje probavni sokovi razaraju vanjsku hitinsku opnu jajeta i iz njega izlazi ličinka onkosfera. Ona kukicama probije stijenku crijeva, prijeđe u krvne žile i krvnim optokom dospije u različite unutarnje organe – jetru, mišiće, srce, pluća, itd. Ondje prelazi u ličinački stadij cisticerk (ikrica), u kojem može ostati i nekoliko godina. Progutan sa sirovim ili nedovoljno prženim ili usoljenim mesom prijelaznoga domaćina, cisticerk dospijeva u crijevo konačnoga domaćina, gdje dostigne spolno zreli stupanj stvarajući dugačak lanac članaka. Jaje nekih vrsta treba najprije dospjeti u vodu i tek se u određenoj vrsti račića, koji ga proguta, razvije ličinački oblik. Poseban je ličinački oblik ehinokok, koji može izrasti u mjehur veličine dječje glave.
Razred trakavica ima više od 1500 vrsta. Razlikuju se dva podrazreda: Cestodaria i Eucestodaria. Obična trakavica (Ligula intestinalis) parazitira u tjelesnoj šupljini riba iz por. šarana i uzrokuje → ligulozu, od koje te ribe često ugibaju. Riblja trakavica (Diphyllobothrium latum) čest je nametnik čovjeka, psa i mačke. Stvara lanac od 3 do 4000 članaka i dostigne duljinu 9 m. Ima dva prijelazna domaćina. – Za čovjeka su najopasniji paraziti trakavice iz reda Taenioidea: goveđa trakavica (Taenia saginata), duga 4 do 10 m, živi u tankom crijevu čovjeka, prenosi se mesom rogate stoke, a teško se liječi; svinjska trakavica (Taenia solium), duga je 2 do 3 m, a prenosni je domaćin svinja; → pasja trakavica ili ehinokok, spolno zrela živi u crijevu psa, lisice, vuka, a ehinokok u jetri i plućima domaće stoke i čovjeka. Uklanja se operativno. (→ ehinokokoza; trakavičavost)
