Trepše, Marijan

ilustracija
TREPŠE, Marijan, Golgota, 1926., Zagreb, Moderna galerija
ilustracija1ilustracija2

Trepše, Marijan, hrvatski slikar, grafičar i scenograf (Zagreb, 25. III. 1897Zagreb, 4. X. 1964). Diplomirao 1918. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (B. Čikoš-Sesija), potom se 1919. usavršavao iz grafike u Pragu (M. Švabinsky). God. 1920–22. boravio u Parizu, gdje je radio na Académie de la Grande Chaumière. Između 1925. i 1957. bio je scenograf u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Sudjelovao na svim izložbama Proljetnoga salona (1919–28), unutar kojega je s M. Uzelcem, V. Gecanom i V. Varlajem činio Grupu četvorice. Tijekom školovanja u Zagrebu bio je pod utjecajem tzv. hrvatske škole, posebice M. Kraljevića, potom je u Pragu došao u dodir s njemačkim ekspresionizmom. Iz načina bliskog ekspresionizmu nakon I. svjetskog rata prešao je na čvršće modelirane i koloristički sažetije figuralne i pejzažne motive (Suzana, 1919; Ubojstvo, 1920; Oko stola, 1923). Kubističke značajke najočitije su u grafici (Čovjek, konj i pas, 1920). Početkom 1920. senzualni i puteni aktovi naslikani u lirskoj inačici ekspresionizma postali su prevladavajući motiv njegova slikarstva (Žena prije spavanja, 1921/22). Nakon 1933. nastale su serije krajolika istančana kolorita iz okolice Zagreba i motiva s Jadrana (Tunjera, oko 1937), a nakon 1937. sve su više prevladavale površine ustreptale boje (Stari maslinik, oko 1950). Bio je vrstan crtač, karikaturist i grafičar, os. se ističu bakropisi, litografije i drvorezi (Saloma, 1920; Sajam, 1926); ilustrirao i opremao knjige. Autor je velikoga broja scenografija za opere, operete, balete i drame (G. Verdi: Moć sudbine, 1928; L. Pirandello: Henrik IV., 1939; G. Puccini: Manon Lescaut, 1941). Izrađivao je predloške za vitraje.

Trepše, Marijan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 6.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62189>.