Tuvalu

ilustracija
TUVALU, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8

Tuvalu, otočna država u Oceaniji, u središnjem dijelu Tihoga oceana, oko 4000 km sjeveroistočno od obale Australije; obuhvaća 25,63 km².

Prirodna obilježja

Teritorij države tvori devet koraljnih atola u otočju Ellice [e'lis], odnosno Tuvalu: Funafuti, Nukulaelae (engl. Mitchell), Niulakita (engl. Sophia), Nukufetau, Nui (engl. Egg), Nanumea, Nanumaga, Vaitupu i Niutao (engl. Lynx). Otoci su razmješteni na prostranom oceanskom području uglavnom u smjeru jugoistok–sjeverozapad, tako da su krajnje točke arhipelaga međusobno udaljene oko 600 km. Svi otoci imaju karakterističan koraljni oblik, većinom s unutrašnjim lagunama. Atoli su posve ravni. Izdižu se tek koji metar iznad površine mora. Klima je topla oceanska, s visokim temperaturama (27,2 °C u srpnju, odnosno 28,9 °C u siječnju) i obilnim kišama (na nekim atolima i do 4000 mm godišnje), uglavnom u razdoblju od listopada do ožujka. Vegetacija je oskudna zbog vrlo tankoga sloja plodnoga tla, a sastoji se uglavnom od kokosovih palmi i različitih vrsta roda Pandanus (»zavojite palme«).

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2002. Tuvalu ima 9561 st., a prema procjeni iz 2007. god. 11 722 st. ili 457,3 st./km². Stanovništvo pripada polinezijskoj etničkoj skupini; fizički je slično drevnim stanovnicima jugoistočne Azije, što upućuje na njegovo podrijetlo. Osim Polinezijaca (Tuvalci, 97,9%) ima i Mikronezijaca (1,0%), Europljana (0,5%) i dr. (0,6%). U svakidašnjem životu stanovništvo se služi jezikom (tuvalski) sličnim onomu kojim se govori na otocima Samoa, te engleskim. Po vjeri su protestanti (85,2%), katolici (1,4%) i dr. (13,4%). Porast stanovništva iznosi 0,6% (2000–05); manji je od prirodnoga priraštaja stanovništva (1,47% ili 14,7‰, 2005) zbog iseljavanja (Novi Zeland i dr.). Natalitet je 21,9‰ (2005; svjetski prosjek 21,1‰), mortalitet 7,2‰ (2005; svjetski prosjek 9,0‰), mortalitet dojenčadi 20,7‰ (2004). U dobi je do 14 godina 36,2%. st., u dobi od 15 do 59 god. je 55,2% st., a u dobi od 60 i više godina 8,6% stanovništva. Očekivano trajanje života iznosi 65,5 god. za muškarce, odnosno 70,0 god. za žene (2004). U poljoprivredi i šumarstvu zaposleno je 68,0% st., u industriji i građevinarstvu 5,0%, u uslužnim djelatnostima 27,0% aktivnoga stanovništva. Glavni je grad naselje Vaiaku (516 st., 2002) na otoku Fongafale u atolu Funafuti. U naseljima živi 48,1% st. (2005).

Gospodarstvo

God. 2007. ostvaren je BDP u vrijednosti od približno 30 milijuna USD; BDP po stanovniku bio je oko 2800 USD. U sastavu BDP-a udjel je uslužnoga sektora 56%, industrije 27%, a poljoprivrede 17%. Uz poljoprivrednu (kokos) i industrijsku proizvodnju (preradba ribe, proizvodnja kopre), gospodarski su značajne i doznake radnika zaposlenih na stranim brodovima i u susjednim zemljama (4 do 5 mil. USD godišnje, početkom 2000-ih). Prihodi od iznajmljivanja državne internetske domene (.tv) procjenjuju se na više od 2 milijuna USD (2006). Važna su i financijska sredstva od izdavanja dozvola za ribolov (uglavnom Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu, SAD-u i dr.). Gospodarski razvoj pomaže i Tuvalu Trust Fond, koji su 1987. osnovali Australija, Novi Zeland i Velika Britanija (2006. vrijednost mu je bila 77 milijuna USD, a oko 9 milijuna USD izdvojeno je za državni budžet). God. 2004. i 2005. vrijednost izvoza bila je oko 1 milijun USD (riba, riblje prerađevine, kokos i kopra, koraljni nakit i dr.), a uvoza oko 13 milijuna USD (hrana, strojevi, zanatski proizvodi, roba široke potrošnje i dr.). Vodeći su vanjskotrgovinski partneri Njemačka, Fidži, Japan, Italija, Australija, Novi Zeland i dr. Važan je problem postupno podizanje morske razine zbog globalnoga zagrijavanja (2001. Novi Zeland je ponudio pomoć u eventualnom iseljavanju stanovništva).

Promet

Cestovna mreža duga je 28 km (makadam). Morska i zračna luka jesu na atolu Funafuti.

Novac

Novčana je jedinica tuvalski dolar ($ T); 1 dolar = 100 centa.

Povijest

Otočnu skupinu Tuvalu između IV. i VI. st. naselili su Polinežani. Kao prvi Europljanin otkrio ih je 1568. španjolski pomorac Álvaro de Mendaña de Neira, a ime Ellice Islands dobili su pošto ih je 1819. posjetio Britanac Arent De Peyster. Prvi stalni europski naseljenici bili su od 1865. misionari britanskoga London Missionary Society. God. 1892. Britanci su zaposjeli većinu otoka te uspostavili protektorat, a 1916. proglasili ih dijelom kolonije Gilbert i Ellice (Gilbert and Ellice Island Colony). Tijekom II. svjetskog rata većinu otoka zaposjeli su Japanci, odmah nakon napada na Pearl Harbor. Američke snage preotele su otoke već 1942. Do 1974–75. otočje Tuvalu je pod imenom Ellice bilo u sastavu britanske kolonije Gilbert i Ellice. Etničke napetosti između stanovništva na tim otocima (1974–75) vodile su izdvajanju Ellicea kao zasebnoga britanskog posjeda (formalno od 1976). Tijekom 1975–76. Tuvalu je bio u sastavu Britanskoga zapadnopacifičkog teritorija. Neovisnost je proglašena 1. X. 1978. te je Tuvalu postao član Commonwealtha (otočje Gilbert steklo je neovisnost 1979. pod imenom Kiribati). Prvi premijer (1978–81) bio je Toaripi Lauti. God. 1979. priključeni su atoli Nukufetau, Nukulaelae, Niulakita i dr. (ustupio ih je SAD na osnovi ugovora o prijateljstvu). God. 1984. proglašena je gospodarska zona (široka 200 nautičkih milja). God. 2000. ostvareno je članstvo u UN-u. Od prosinca 2010. premijer je Willy Telavi.

Politički sustav

Prema Ustavu od 1. X. 1978., Tuvalu je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti, članica Commonwealtha. Na čelu države nalazi se britanski suveren (kralj ili kraljica), kojega u državi zastupa generalni guverner, a njega, za razdoblje od 4 godine, imenuje suveren na premijerov prijedlog. Izvršnu vlast ima vlada, na čelu koje je premijer, a njega bira parlament. Ostale članove vlade imenuje guverner na premijerov prijedlog. Svi članovi vlade ujedno su i članovi parlamenta. Najvišu zakonodavnu vlast ima Parlament Tuvalua (Palamene o Tuvalu), s 15 zastupnika izabranih na općim i tajnim izborima za mandat od 4 godine. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast obnaša Visoki sud, a njegova predsjednika imenuje suveren. Administrativno se država dijeli na 9 atola. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 1. listopada (1978).

Tuvalu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62845>.