STRUKE:

Ugrinići

Ugrinići (Ugrinovići), hiža (kuća, ogranak) roda → Bribirskih sa sjedištem u utvrdi Rog ponad Roškoga slapa na rijeci Krki (danas ruševina Babingrad). Rodonačelnik hiže bio je knez Ugrin (u. oko 1333), a njegov sin Budislav, kao nagradu za vjernu službu Ludoviku I. Anžuvincu, kraljevskom darovnicom stekao je utvrdu Rog (1356). U razdoblju nakon sloma vlasti Banića (glavna grana roda Bribirskih), a osobito nakon Zadarskoga mira (1358), Ugrinići su s predstavnicima ostalih ogranaka roda (Stipanići, Obradići, Miserići, Markovići, Stojšići) rješavali sva ključna pitanja roda, upravljali Bribirom kao »knezovi«, a kao plemeniti rotni suci sudjelovali su u upravljanju novoutemeljenom Ostrovičkom županijom i djelomice Kninskom županijom. U razdoblju unutarnjopolitičkih nemira nakon smrti Ludovika I. Anžuvinca, Ugrinići su, podupirući kraljicu Mariju i njezina muža Sigismunda Luksemburgovca, pretrpjeli mnogobrojne gubitke (konfiskacija imovine, gubitak Bribira, pogibija Budislavljeva unuka i Grgurova sina, kneza Nikole 1386) od strane njihovih neprijatelja (bosanski i napuljski vladari, Ivan Paližna, Mlečani). Upravo se Nikolin sin, knez Ugrin (u. 1454), istaknuo svojom djelatnošću (1419. rotni sudac Lučke županije, 1433–45. bribirski knez), a njegovi praunuci Pavao Tomin (u. 1529) i Šimun (u. 1527), te Vid (u. 1551) i Ivan (u. 1569) Nikolini istaknuli su se kao vojskovođe Senjske, Kliške i Bihaćke kapetanije, organizatori dojavljivačke i uhodarske službe na granici s osmanskom Bosnom te diplomati u službi Habsburgovaca. Nakon gubitka domicilnih prostora (1522. i 1523) povukli su se u Pokuplje, odakle su se potkraj XVI. st. Vidovi potomci odselili u Gornju Ugarsku (Slovačku), gdje su u ime dugogodišnjih vojno-zapovjednih služba na prostorima Hrvatske i Slavonske krajine zadobili kraljevskim darovnicama mnoga imanja.

Ugrinići. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63020>.