TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Ural

Ural (Урал [ura'ł] ili Уральские горы [ura'l’sk’ii gar61713']), gorje u Rusiji koje dijeli Europu od Azije, dugo oko 2000 km. Pruža se meridijanskim smjerom od Karskoga mora na sjeveru do grada Orska na jugu. Širina mu je 40 do 150 km. Dijeli se na Polarni Ural s najvišim vrhom Pajer (1499 m), Pripolarni Ural s najvišim vrhom cijeloga Urala Narodna gora (1895 m), Sjeverni Ural (1617 m), Srednji (1569 m) i Južni Ural s najvišim vrhom Jamantau (1640 m). Za Polarni i Pripolarni Ural karakteristični su tragovi pleistocenske glacijacije. Ural pripada hercinskomu nabiranju; građen je od devonskih, karbonskih i permskih sedimentnih naslaga, gnajsa i granita. Na zapadnim obroncima razvijen je krški reljef. Bogat je rudama; u srednjem su dijelu ležišta željezne, bakrene, kromove, manganove, cinkove i kobaltove rude, sumpora, azbesta, zlata, platine i boksita, a u zapadnom predgorju kalijevih i magnezijevih ruda, ugljena i nafte. Južni Ural poznat je po ležištima željezne rude, ugljena, nafte i prirodnoga plina. Klima je kontinentalna; prosječna temperatura siječnja iznosi od –17 do –20 °C, srpnja od 9 do 20 °C. Istočni pristranci Južnog Urala primaju godišnje do 300 mm oborina; zapadni su znatno vlažniji (do 1000 mm). Na najvišim dijelovima Polarnog i Pripolarnog Urala nalaze se ledenjaci. Rijeke s Urala pripadaju porječju Oba, Pečore, Volge i Urala. Velik dio gorja pokriven je šumama, koje na sjeveru dopiru do visine od 300 m, a na jugu do 1200 m. Na Južnom Uralu razvijena je prijelazna stepa (šumo-stepa) i stepa.

Ural. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63287>.