struka(e):

uvreda, u građanskom pravu, nedopuštena usmena ili pisana izjava, gesta ili bilo kakvo drugo ponašanje kojim se izražava negativan vrijednosni sud o nekoj osobi i time vrijeđa njezina čast, ugled ili dostojanstvo. Uvreda može imati i istinit sadržaj, a ako je neistinita sadržaja, smatra se uvredom samo ako je učinjena bez prisutnosti trećih osoba, inače je riječ o kleveti. Pravo na čast, ugled i dostojanstvo apsolutno je osobno neimovinsko pravo svake fizičke i pravne osobe. Osoba protiv koje je počinjena uvreda ima pravo zahtijevati: prestanak radnje kojom se njezino pravo vrijeđa i uklanjanje posljedica povrjede; naknadu imovinske štete; popravljanje neimovinske štete (npr. objavljivanje presude, povlačenje izjave); pravičnu novčanu naknadu; povrat stečenoga bez pravne osnove i pravo na ispravak obavijesti. U kaznenom pravu, uvreda je namjerno kazneno djelo protiv časti i ugleda koje se sastoji u izraženom ili pokazanom podcjenjivanju druge osobe ili u nepoštivanju tuđega dostojanstva. Može biti ostvarena riječima – izgovorenima ili napisanima, djelom i znakovima. Uvreda ima teži oblik ako je pristupačna većemu broju ljudi, jer je izražena putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu (javna uvreda). Ako uvrijeđeni uzvrati uvredom, sud može oba počinitelja osloboditi kazne. Kazneni postupak pokreće se privatnom tužbom oštećenika. Nema kaznenoga djela kada je uvredljivi sadržaj sadržan u znanstvenom, književnom, umj. djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju službene dužnosti, političke ili druge javne ili društv. djelatnosti, u novinarskom poslu, u obrani nekoga prava ili zaštiti opravdanih interesa, osim ako iz načina istraživanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da je cilj bio samo naškoditi nečijoj časti ili ugledu. U Hrvatskoj je od 2006. za uvredu moguće izreći samo novčanu kaznu.

Citiranje:

uvreda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/uvreda>.