STRUKE:

užitak

užitak, osjećaj zahvaćanja ili posjedovanja neke stvari koji je praćen divljenjem, radošću ili zadovoljstvom. Pritom užitak može biti čisto teorijski, kada se uživa u motrenju stvari čisto kao takve, ili čisto praktični, kada se neposredno osjetilno uživaju izvanjski predmeti. U ovom drugom smislu užitak pripada moći žudnje i u tom smislu on je zaprjeka umnoj autonomiji, jer sloboda počiva na običajnom zakonu oslobođenom svakoga izvanjskoga užitka (I. Kant). Nasuprot tomu, »estetski užitak« počiva na izvanjskom motrenju i doživljavanju, ali tako da se čitav stvoreni svijet promatra kao »samoprikaz univerzuma«, tj. kao umjetničko djelo koje je utoliko predmet čistoga uživanja (F. Schiller, J. W. Goethe, F. Schlegel, F. E. D. Schleiermacher i dr.). Potkraj XIX. st. vodeći estetičari smatrali su da čovjek posjeduje urođenu potrebu za iluzijom, zbog čega se i bit estetskoga užitka vidi u svjesnom samoobmanjivanju, tj. u tom da se u umjetničkom djelu vidi sama zbiljnost i obratno (C. Lange, T. Vischer), zbog čega pojam estetskoga užitka postaje u XX. st. suvišan za pravo estetsko iskustvo (T. W. Adorno).

Oslanjajući se na oprjeku užitak/zadovoljstvo (jouissance/plaisir; Genuß/Lust) A. Kojèvea, pojam je 1960-ih razvio francuski psihoanalitičar J. Lacan. Načelo zadovoljstva (ugode) subjektu nalaže da uživa što je manje moguće. Transgresija spomenute zabrane, prema Lacanovu mišljenju, ne bi dovela do većeg užitka, nego boli, budući da subjekt može podnijeti tek određenu količinu užitka. Onkraj te granice užitak postaje bol, a taj paradoksalni »bolni užitak« on naziva jouissance. Pojam užitka rabio je 1970-ih R. Barthes, također u oprjeci s pojmom zadovoljstva, čime se nadovezao na svoje poznato razlikovanje između ispisivih i čitljivih tekstova. Prvi svojim prekidima i zijevovima izazivaju užitak, a drugi povlađujući čitateljskim uvjerenjima stvaraju tek zadovoljstvo.

užitak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63593>.